'Ne daju nam stručnjaka za naše učenike s poteškoćama'

Kada je prije mjesec dana učenik osnovne škole iz Osijeka napravio incident zbog kojega su roditelji djece cijelog razreda odlučili bojkotirati nastavu i ne slati djecu u školi, na svjetlo dana isplivao je problem koji u Osijeku postoji već neko vrijeme a kojega nitko, osim Ministarstva znanosti i obrazovanja ne može riješiti.

Naime, grad Osijek ima samo jednu školu u kojoj postoji Odjel za osnovnoškolce sa poteškoćama u ponašanju i učenju i ta škola već godinu i pol čeka odobrenje Ministarstva da zaposle socijalnog pedagoga koji bi svakodnevno radio sa tom djecom. Ministarstvo ne odgovara.

- Poseban razredni odjel za učenike s poremećajima u ponašanju započeo je s radom prije dvije godine na inicijativu Ureda državne uprave Osječko-baranjske županije i grada Osijeka jer je postojala potreba za osnivanjem jednog takvog odjela. Trenutno imamo pet učenika iz različitih dijelova grada koji su kod nas došli iz drugih škola. Oni idu po redovitom školskom programu ali uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Kada je grad tražio školu u kojoj bi se ustrojio takav jedan odjel mi smo se prihvatili te zahtjevne i odgovorne uloge kaže  ravnateljica Osnovne škole Vijenac Vesna Vrbošić. 

U školi je uz financijsku pomoć Grada Osijeka napravljena dodatna učionica. Kako ističe Vesna Vrbošić, standardom je određeno da u takvim razrednim odjela može biti 3 do 5 učenika, a realno Osijek ima potrebe za još jednim takvim odjelom.

Zamolbe i požurnice, ali bez odgovora

- Trenutno nismo u prilici primiti jednog dječaka kojega se mora izmjestiti iz razrednog odjela u kojemu je sada. Ministarstvo je trebalo za taj poseban odjel osigurati stručne suradnike. Naime, prema pedagoškom standardu škole ti učenici imaju pravo na socijalnog pedagoga koji bi im pomagao u radu i psihologa koji bi radio puno radno vrijeme. Trenutno mi imamo stručnog suradnika psihologa na pola radnog vremena i trebali bismo dopunu njegova rada, a socijalnog pedagoga uopće nemamo. Tražili smo od Ministarstva da nam odobre te stručne suradnike još prije nego je sam odjel počeo sa radom, a to je sada više od godinu i pol dana - kaže ravnateljica dodajući kako njihova škola ima 25 djece koja idu po posebnim programima i svima treba dodatna pomoć, ili u vidu osobnog asistenta ili kroz stručne suradnike u školi.

S učenicima posebnog odjela u školi rade isti učitelji koji rade i u ostalim razrednim odjelima. To su učenici od 5. do 8. razreda i njihov razredni odjel je kombiniran pa to zahtjeva popriličnu prilagodbu nastavnika na rad, prilagodbu nastavnog sadržaja i metoda rada jer to su djeca koja zahtjevaju posebnu pažnju i pristup, zbog čega se i nisu snašla u svojim razredima i većoj skupini.

- To je vrlo zahtjevan rad za učitelje koji sa njima rade. Oni se moraju jako dobro povezati sa učenicima na svim razinama i steći njihovo povjerenje jer će samo tako dobiti uvažavanje i preduvjete da im prenesu znanje koje se očekuje da oni prihvate. Oni sa njima razgovaraju o svemu, ne samo o sadržajima u školi nego i njihovim privatnim problemima, usmjeravaju ih, savjetuju - ističe ravnateljica.

Neohodan je rad s roditeljima

Za učitelje je to vrlo zahtjevno i izazovno. Kada bismo imali socijalnog pedagoga bili bismo puno učinkovitiji u tom pogledu jer bi on cijelo vrijeme zapravo bio sa tim učenicima u učionici, individualno sa njim radio, organizirao bi radionice u skupini. Naš psiholog kojega imamo u školi trenutno na pola radnog vremena doslovce je rastegnut na tu djecu i onu u drugim razredima jer naprosto nema dovoljno prostora baviti se svima. Tu je i rad s roditeljima koji također moraju biti obuhvaćeni našim aktivnostima i educirani kako pristupiti djetetu s poremećajem kod kuće, a sa kojima bi također socijalni pedagog morao raditi - kaže ravnateljica Vrbošić ističući kako škola treba zaposliti samo jednu osobu a već postojećem psihologu samo proširiti radno vrijeme.
- Slali smo i požurnice i zamolbe i osobno smo se zalagali za rješenje problema ali informaciju o zapošljavanju još nemamo - dodaje Vrbošić.

Iako nemaju odgovarajuću stručnu službu, u školi Vijenac su zadovoljni napretkom učenika kojima se bave. Oni prihvaćaju sve što im učitelji pripreme, imaju relativno dobre ocjene, bolji su u interakciji i komunikaciji. Dječak koji je ove godine došao u 8. razred morao je pola godine čekati da se otvori slobodno mjesto u školi Vijenac kako bi učio po njemu prilagođenom programu. Došao je na mjesto dječaka koji je sada u srednjoj školi, prošao je sa 5 i ide u redovan razredni odjel sa ostalom djecom. Njegov napredak je bio jako dobro vidljiv i to je razveselilo sve u školi Vijenac.
- Kada vidite da ta djeca napreduju, jer ih sad pratimo kroz dvije godine, trudimo se osigurati im što više pažnje. Oni koji su tu od prošle godine, drugačiji su. Ako je to i mali korak za njih, bitno je. To je ono što nas drži i zašto smo uporni u tome da oni uspiju. Sada imamo program tek drugu godinu i tek ćemo nakon nekoliko godina moći raditi analize uspješnosti - kaže ravnateljica. 

- To su djeca koja imaju razne poremećaje i oni ne mogu izdržati redovnu nastavu od 45 minuta u rasporedu od 6-7 sati dnevno zbog okolnih podražaja koji djeluju na njih i njima prebrzog tempa rada. Ovih pet kojih sada imamo uglavnom imaju poremećaj u ponašanju, aktivnosti i pažnje. Njima je najveći problem usmjeriti pažnju na nastavu i učitelja. Kad ih uhvati nemir oni imaju potrebu kretati se, šetati, čime remete red u učionici, nerijetko i prave veće probleme. Oni sam nisu krivi za to ponašanje jer ga nisu svjesni; obično kažu da ih na to tjera nekakav osjećaj nemira iznutra. To su ti organski poremećaji na koje oni sami ne mogu utjecati i koji se zapravo liječe odgovarajućim terapijama - pojasnila je probleme djece u posebnom odjelu Nataša Filipović, stručna suradnica psiholog.
Socijalni pedagog školi je potreban i za rane prevencije, odnosno da prepozna te poremećaje kod djece već u ranoj fazi i spriječi njihov daljnji razvoj. On im ispravlja ponašajne karakteristike i pomaže im da se uklope u društvo i prilagode se. Realno u Osijeku postoji potreba i za osnivanjem takvog odjela za djecu od 1 do 4 razreda, kada su ti poremećaji manje izraženi. Prevencija bi učinila puno.

'Svako dijete je posebno'

- Ja sam u školi dva i pol radna dana, a osim djece u tom odjelu moram pratiti i djecu koja su u redovnim odjelima i idu po prilagođenim programima. Prošle godine sam se doslovno bavila samo djecom iz posebnog odjela jer je trajala ta prilagodba. Ako želimo nešto postići sa njima, a ne samo ih dovesti u odjel, izolirati, natjerati ih da nešto nauče, završe školu i odu, onda im se moramo posvetiti. Ako ćemo gledati da im pomognemo općenito u životu onda moramo imati stručnu službu. To su djeca koja neće reagirati na strogoću, nametnuti autoritet, nego odmjeren odnos, prijateljski, pun podrške jer samo tako ćete dobiti da se oni otvore i povežu sa vama. A sve to je jako teško dobiti ako niste stalno sa njima - kaže psihologinja Filipović kojoj djeca iz izdvojenog odjela dolaze svakodnevno po savjete i pomoć ili da ju samo pozdrave.
- Prošle godine su mi se dosta žalili na naziv 'poseban odjel' jer su se osjećali označenima, ali mi smo se trudili uklopiti ih u redovne učenike pa sa njima jedu užinu, druže se, bave se sportom. Osmislili smo nagrade za njih pa smo im omogućili da povremeno odu na nastavu u redovan razred i to se ispostavilo motivirajuće za njih jer to su djeca koja se žele uklopiti, ali ne mogu pa ako vide napredak u tom smislu budu vrlo zadovoljni. Imamo sada dječaka koji je 8. razred i bio je najbolji na natjecanju iz stolnog tenisa. Odličan je matematičar.
Ima ih koji su intelektualno na visokoj razini ali im ti njihovi poremećaji predstavljaju problem. Svako dijete je jedinka za sebe i poseban slučaj i zato bi nam bilo jako žao da bilo što propustimo u njihovom odgoju i edukaciji, ako smo već u prilici osigurati im to - ističe psihologinja koja se nada da će Ministarstvo prepoznati potrebu za proširenjem njenog rada i zapošljavanjem socijalnog pedagoga u njihovoj školi.