Ne pristaju: Ministarstvo nam želi ukinuti sve područne škole

U Vukovarsko-srijemskoj županiji bi trebalo biti zatvoreno i ukinuto svih 37 područnih škola i 16 matičnih škola koje imaju manje od 150 učenika. Tako ispada prema mjerama koje provodi Ministarstvo obrazovanja za racionalizaciju škola kojom je predviđeno ukidanje osnovnih škola s manjim brojem učenika.

O sudbini 10 preostalih škola koje imaju manje od 300 učenika bi se pregovaralo. Upravo to je bila jedna od tema rasprave na održano koordinaciji svih slavonskih župana u Vukovaru. Njihovo nezadovoljstvo predviđenim mjerama bilo je veliko jer je svim županima jasno da bi zatvaranje područnih i matičnih škola zadalo konačni udarac životu mladih obitelji na selima. 

'Nikad nad nisu ni posjetili'

- Ne slažemo se sa ukidanjem područnih škola, a isto tako i matičnih škola. Imamo 37 područnih škola koje uistinu nisu rentabilne ni ekonomski opravdane, ali takve ustanove u tim malim mjestima su mahom uređene područne škole od 1. do 4. razreda koje zadovoljavaju sve uvjete i djeca ni po čemu nisu zakinuta a, osim toga, to su mala djeca i nije primjereno za njih da putuju u neku udaljenu školu. Takve male škole u malim mjestima izvor su kulturnog, društvenog, čak i sportskog života jer se u njima, kada nema nastave, trenira stolni tenis, folklor, mještani imaju sastanke. Ako to ukinemo i ono malo mladih što nam je ostalo, otići će - kazala je na sastanku Jadranka Mustapić-Karlić, v.d. pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Stav Vukovarske županije je da se takva predložena ukidanja i te mjere Ministarstva ne prihvate. Plan mreže osnovnih škola koji predlaže Ministarstvu rukovodi se striktno rentabilnosti škola i njihovoj ekonomskoj opravdanosti no, većinu tih škola nitko nikada iz Ministarstva nije posjetio i vidio koliko one i što znače zajednici u kojoj egzistiraju, nitko nije pitao roditelje te male školske djece koliko njima znači to što im djeca pohađaju područnu školu, umjesto neke udaljene 10 ili 20 kilometara.

Mustapić-Karlić je dodala kako se mreža škola treba definirati u roku od šest mjeseci ali da se radi o projektu o kojemu ovisi i cijela demografska slika slavonskih županija.

- Naše škole su dobro opremljene. Djeca u manjim školama nisu zakinuta i kod pripajanja s većim ne bi dobili bolje uvjete niti poboljšali rezultate učenika. Kod dodjela nagrada na državnim natjecanjima imamo djecu koja su izvrsna, a to znači da ona ne zaostaju od onih u većim sredinama - istaknula je Mustapić-Karlić.

Upisano čak 1100 učenika manje

Zabrinutost je izrazio i župan Božo Galić dodajući kako se demografska slika u županiji znatno mijenja, na gore, jer se iz godine u godinu u škole upisuje sve manje učenika. Početkom ove pedagoške godine u osnovne škole kojima je osnivač Županija upisano je čak 1100 učenika manje u odnosu na prošlu godinu.

Osječko-baranjska županija osnivač je 51 redovne osnovne škole, dok je grad Osijek osnivač svih osnovnih škola na području grada. Na području županije trenutno je 19 škola koje rade u jednoj smjeni, dok 32 škole rade u dvije smjene. Prema Planu mreže osnovnih škola koje je predložilo Ministarstvo, u svim školama bi se trebala uvesti jednosmjenska nastava što zapravo znači da bi se one u kojima to trenutno nije moguće, morale nadograditi.

- Procjene u kojim školama bismo trebali raditi nadogranju i preinake radile bi se nakon što Vlada donese odluku o načinu rješavanja jednosmjenske nastave, bilo da je to dogradnja ili izgradnja novog objekta. Problem bi mogle biti škole u urbanim sredinama gdje nema dovoljno prostora na parcelama u vlasništvu škole i nemoguć je otkup dodatnih parcela. Također imamo i nekoliko novosagrađenih škola koje su sada premale da bi se u njima održavala jednosmjenska nastava jer do sada nitko to nije tražio. Sve te suglasnosti za izgradnju novih malih škola dalo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja - kaže o drugom problemu novog Plana mreže osnovnih škola Sandra Filipović, pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu u Osječko-baranjskoj županiji dodajući kako zapravo Županije niti nemaju još konkretne smjernice oko toga što i kako vrednovati te kakve procjene izraditi.