Neugodna istina: Auti su među najstarijima, a ni ne vozimo ih

Hrvatski vozni park neumoljivo stari. Prosječna starost automobila se prošle godine u Hrvatskoj opasno približila brojci od 13 godina, a još prije jednog desetljeća vozili smo automobile koji su bili prosječno mlađi od deset godina.

Razlog rasta starosti automobila je krah tržišta novih automobila, koji se dogodio uslijed posljednje velike ekonomske krize prije desetak godina. Tržište se od tada ni približno nije oporavilo, a usporedno je osjetno porastao uvoz rabljenih auta iz inozemstva, što za posljedicu ima to da se iz godine u godinu vozimo u sve starijim i nesigurnijim autima, koji su usto osjetno veći zagađivači nego novi moderni auti.

Primjerice 13 godina star dizelski auto s ekološkom normom Euro 4 u atmosferu izbacuje  tri puta više dušikovih oksida i pet puta više štetnih mikroskopskih čestica nego novi model s normom Euro 6. Također, automobil koji je prije trinaest godina s pet zvjezdica smatran maksimalno sigurnim, prema današnjim kriterijima testa teško bi dobio više od jedne zvjezdice. 

No nije jedini problem domaćih vozača samo to što nemaju novac za nove automobile, još više zabrinjava činjenica što mnogi zbog preskupoga goriva te automobile ni ne mogu voziti koliko bi trebali i željeli. 

Prije petnaestak godina auti su u Hrvatskoj prosječno prelazili oko 15.000 kilometara, a danas manje od 13.000. No slična je situacija i u drugim državama EU-a. U Njemačkoj je prosjek, također zbog velikog rasta cijena goriva, pao na samo 13.900 kilometara, a čak 49 % automobila godišnje prelazi manje od 10.000 kilometara. S druge strane, u SAD-u, gdje litra goriva prosječno stoji manje od pet kuna, jedan automobil u na godinu prelazi gotovo 26.000 km. Ipak, nije sve tako crno. S obzirom na mali pad kupnje rabljenih automobila iz uvoza i osjetni rast tržišta novih automobila ove godine prosječna starost novih automobila u Hrvatskoj mogla bi uskoro napokon početi opadati.