Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
155 komentara

'Orao je sletio!' Prije 50 godina prvi ljudi zakoračili na Mjesec

Prije 50 godina cijeli svijet dramatično je pratio trojicu hrabrih astronauta koji su sletjeli na Mjesec i prošetali se po njemu. U tom pothvatu stoljeća, kako su ga tada nazvali, sudjelovali su i neki hrvatski stručnjaci

Foto: Privatni album/24sata
155 komentara

Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo! Rečenica je to koju je prije točno 50 godina izrekao Neil Armstrong kad je prvi stupio na površinu nekog svemirskog objekta koji nije Zemlja.

Ujedno je to rečenica koju od tada pamti cijeli svijet. Pothvat koji su tad, uz Armstronga, ostvarili Edwin Buzz Aldrin i Michael Collins i dan danas je ostao zasigurno najveći svemirski pothvat u povijesti. Lansiranje rakete pratile su stotine tisuća okupljenih oko centra Cape Kennedy te milijuni na TV ekranima. Strepili su dok su putovali dva i pol dana do Mjeseca, a samo slijetanje pratilo je čak milijardu ljudi.

POGLEDAJTE VIDEO:

Moglo bi se reći da je i samo čovječanstvo shvatilo koliko je to velik korak. Najbolji dokaz toga jesu želje za uspjehom i čestitke SSSR-a, ljutih rivala SAD-a u “svemirskoj utrci”. Svoje čestitke tad je u NASA-u poslao i predsjednik tadašnje SFRJ Josip Broz Tito.

- Neka ovo grandiozno ispunjenje drevnog sna ljudskog roda, stupanje na daleko tlo Mjeseca, tog prvog susjeda svih nas, približi ostvarenje vjekovne težnje čovječanstva da živi u miru, bratstvu i suradnji - napisao je tada Tito.

Prema današnjim cijenama, procjenjuje se kako je u projekt uloženo oko 200 milijardi dolara. Osam godina naporno su radili svi inženjeri, od govora predsjednika SAD-a Johna F. Kennedyja do slijetanja na Mjesec, kako bi ispunili san cijelog čovječanstva. Međutim, i Hrvatska je ostvarila veliku ulogu u ispunjenju tog sna. Mnogi naši inženjeri bili su zaduženi za dizajn raketa, modula i za sam tijek misije...

Moj otac je surađivao s Wernherom von Braunom, glavnim dizajnerom rakete koja je odvela astronaute na Mjesec. Napravio je žiroskop za raketu, priča nam Zoran Kotnik, sin stručnjaka za astronautiku Josipa Kotnika.

Josip je porijeklom iz Slovenije, a cijeli život je živio u Hrvatskoj te je čak surađivao na razvoju vojne opreme za Jugoslaviju te je bio i savjetnik na katedri za astronautiku Sveučilišta u Münchenu. Kotnik je tih godina boravio u SAD-u, blisko surađujući sa mnogim inženjerima, ali i samim astronautima.

- Svugdje ih je pratio. Promatrao ih je čak i na njihovim treninzima i simulatorima. Morali su sve znati u detalje i u ničemu nisu smjeli pogriješiti. Otac mi je pričao i kako su morali svaki dan ići na liječnički pregled - dodaje Zoran. Kćer Josipa Kotnika, Dubravka Kotnik-Karuza, inače umirovljena profesorica na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci dodaje kako je njen otac iz SAD-a dolazio s jako puno priča i uspomena.

Foto: Privatni album Josip Kotnik dizajnirao je žiroskop za misiju Apollo 11. Na njegovom stolu u uredu imao je makete rakete Saturn V i maketu lunarnog modula

- Bio je vrlo aktivan. Komunicirao je stalno s ljudima. To je dolazilo i do nas. Nama su doma znali dolaziti mnogi strani stručnjaci, ruski astronauti. Astronauti s Apolla 11 su jednom bili u posjeti Hrvatskoj i otac ih je tada odveo na selo. Bili su šokirani kada su vidjeli kako se kolje kokoš i kako se priprema. To je bilo njima kao drugi svijet, onako doći iz urbanog grada u SAD-u u neko selo u tadašnjoj Jugoslaviji - priča Dubravka.

Josip Kotnik također je uživo i prenosio slijetanje na Mjesec na televiziji u Jugoslaviji, a bio je čest gost mnogih emisija nakon toga. Njen otac tih je godina blisko surađivao i s Milojkom “Mikeom” Vucelićem, inženjerom iz Garešnice koji je diplomirao na Strojarskom fakultetu u Zagrebu 1954. Nakon dvije godine otišao je u SAD, a nekoliko godina poslije dobio je posao u NASA-i. Od začetka misija Apollo radio je na njima, a jedna od smiješnih anegdota je kada nije mogao riješiti problem s elektronikom na komandnoj ploči Apolla 8 jer je prvo morao riješiti problem psa koji mu je kod kuće napao punicu. Njegov dobar rad u NASA-i su nagradili promaknućem. Na Apollo 11 misiji postao je projektni menadžer tj. jedan od rukovoditelja projekta. Bio je zadužen za rad letjelice, za astronaute, praktički za čitav tok misije. Posebno priznanje za njegov rad na misiji napisao mu je astronaut Collins i to na - samoj letjelici.

Anto Magzan/Pixsell | Autor: Anto Magzan/Pixsell Foto: Anto Magzan/Pixsell Milojko "Mike" Vucelić bio je jedan od šefova misije Apollo 11

- Ovo mi je bila najbolja letjelica kojom sam ikad upravljao. Bog je blagoslovio - napisao je olovkom Collins, a Vucelić je nekoliko puta u intervjuima spominjao da mu je to najveće priznanje iako je dobio i Medalju slobode kojom ga je odlikovao američki predsjednik Lyndon Johnson.

- Teško je opisati raspoloženje kad se modul “Orao” spustio na površinu Mjeseca. Sjedio sam pored Genea Kranza, glavnog kontrolora leta. Sjećam se da mi je rekao tada da je to nemoguće, ni on nije vjerovao da smo sletjeli na Mjesec - rekao je Vucelić u jednom od prijašnjih intervjua.

Veliki trag u misijama Apollo, a posebno u ovoj najpoznatijoj koja je prva sletjela na Mjesec, ostavio je i američki Hrvat George Skurla. Za razliku od Kotnika i Vucelića, on je rođen u SAD-u, a bio je šef Grumman kompanije. Osobno je vodio tim od 1600 ljudi koji su bili zaduženi za izradu i testiranje svakog detalja lunarnih modula tj. letjelice s kojom su astronauti pristali na Mjesec.

Drama slijetanja na Mjesec

Astronauti su morali biti u pravoj fizičkoj i psihičkoj pripremi. Trpe snažne potisne sile, strašnu buku i vibraciju. No sve se to testira. Osim slijetanja na Mjesec koje nisu mogli pravilno testirati, rekao nam je Slobodan Bosanac s Instituta Ruđer Bošković i predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije.

- Astronauti nisu imali nikakvih utjecaja na slijetanje. To je za njih napravilo računalo. Međutim, i računalo je moralo optimizirati potrošnju goriva da ga što više uštedi te brzinu da ipak sleti, ali ne prebrzo kako se ne bi razbili o površinu. Bilo je potrebno i da vozilo bude pravilno usmjereno. Sigurno je da astronautima nije bilo svejedno u tim trenucima. To je bila dramatična faza cijele misije - dodaje Bosanac.

Foto: NASA Prvi izvanzemaljci - tako su ih tad nazvali mnogi svjetski mediji. Armstrong i Aldrin prvi su stali na neko drugo tlo koje nije Zemljino

Na Mjesecu su morali posebno paziti Jedan od najvećih izazova kada su Armstrong i Aldrin izašli na Mjesec bio je kako se uspraviti ako padnu, kaže Bosanac s Instituta Ruđer Bošković. Naime, osjećaj ravnoteže i ponašanja na Zemlji određen je gravitacijom Zemlje, a na Mjesecu su imali potpuno drugačije uvjete. Postojala je opasnost da ne mogu ustati nakon što padnu, a u tom slučaju postojala je i opasnost da se ne uspiju vratiti u lunarni modul. Bosanac dodaje kako su astronauti morali biti pripremljeni jer takva promjena uvjeta često znači i zdravstvene tegobe.

Armstronga su šokirali klanjem kokoši, a Aldrin je pišao na Mjesecu

1. Na misiji Apollo 11 radili su i neki Hrvati. Milojko Mike Vucelić bio je projektni menadžer cijele misije, Josip Kotnik dizajnirao je žiroskop, a George Skurla bio je šef tima koji je napravio lunarni modul

2. Armstrong, Aldrin i Collins gotovo mjesec dana prije početka misije bili su odvojeni od svojih obitelji i javnosti. Vježbali su po 14 sati u simulatoru, a svaki dan su morali ići i na liječničke preglede

24sata | Autor: 24sata Foto: 24sata

3. Sudbina je htjela da oni koji su Mjesec istraživali u miru sad tamo počivaju u miru, počinjao je pripremljeni govor predsjednika SAD-a Richarda Nixona u slučaju da misija završi tragično

4. Astronauti su s Mjeseca donijeli uzorke. Tri najveća kamena nazvana su po njima. Kad su došli na Mjesec, prvo su prašinom napunili džepove u slučaju da prave uzorke ne budu mogli prevesti

Foto: HANDOUT/REUTERS

5. Buzz Aldrin možda je stupio na Mjesec tek iza Neila Armstronga, ali je prvi koji se popišao na Mjesecu. Doduše, nije urinirao direktno po površini već je to obavio u malu vrećicu unutar svog svemirskog kombinezona. U ranijim intervjuima je govorio kako nije htio propustiti priliku

6. Prilikom spuštanja na Zemlju i pada u ocean, dočekao ih je ronilac. Njih četvorica morali su dezinficirati jedan drugoga od mogućih mikroba, a potom su otišli u izolaciju. Javnost ih je vidjela tek iz njihove kamp kućice. Kako je Aldrin rekao, u njoj nisu mogli ustati pa su prilikom intoniranja himne ili razgovora morali klečati

Foto: HANDOUT/REUTERS

7. Te godine svi su gledali spuštanje na Mjesec. Cijeli svijet je u potpunosti ignorirao da je doslovno isto vrijeme i SSSR lansirao svoju ‘misiju na Mjesec’. Doduše ne ljudsku. Njihov satelit Luna-15 došao je na Mjesec u isto vrijeme kada i Apollo 11. SSSR nije tada objavio rezultate svoje misije jer su skrivali da se satelit razbio

8. Neil Armstrong je tri mjeseca nakon misije bio u posjetu Beogradu gdje ga je ugostio Tito. Nekoliko godina poslije došao je i u Zagreb na poziv Josipa Kotnika koji ga je odveo u obilazak Hrvatske. Odveo ga je tada, priča Kotnikova kćer Dubravka, i u jedno selo gdje je Armstrong ostao šokiran prizorom klanja i čerupanja kokoši

POGLEDAJTE VIDEO:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message