Grobnica je prvi put u mnogo stoljeća otvorena tek prošle godine kako bi se restaurirala, a brojni uzorci odneseni su na laboratorijsko određivanje starosti.
Otkriće: Napokon je otkrivena starost grobnice Isusa Krista?
Crkva Svetog groba u Jeruzalemu kroz stoljeća je bila žrtva raznih nepogoda, što prirodnih, a što ratnih razaranja. Potpuno je bila uništena 1009. godine te naknadno renovirana. Brojni stručnjaci zbog toga već dugo vremena nagađaju starost grobnice za koja se vjeruje da je posljednje počivalište Isusa Krista, prenosi National Geographic.
Najraniji arheološki dokazi koji su pronađeni oko grobnice datiraju iz doba Križara, ne više od 1000 godina. Dok je znanstveno nemoguće tvrditi da je ova grobnica posljednje počivalište Isusa Krista, novi rezultati upućuju da je grobnica napravljena u doba cara Konstantina, prvog Rimskog cara koji je priznao kršćanstvo kao dominantnu religiju Rimskog Carstva.
Nova istraživanja znanstvenika su potvrdila da ostaci vapnenačke špilje sadržane unutar crkve su ostaci groba koji su locirali Rimljani oko 326. godine. Kada su Konstantinovi predstavnici došli u Jeruzalem 325. godine navodno su im mještani ukazali na rimski hram izgrađen otprilike 200 godina ranije. Bio je razoren, a ispod njega je otkrivena grobnica u vapnenačkoj špilji. Vrh špilje otrgnut je, a oko njega je izgrađen oltar Edikule.
Značaj samog groba je "ukopni krevet" na koji je, prema legendi, položeno tijelo Isusa Krista nakon raspeća. Polaganje tijela u izrezbarene vapnenačke špilje je zajednička tradicija bogatih jeruzalemskih Židova.
Grobnica stoljećima nije bila otvarana, sve do prije godinu dana, kada se zbog jake poplave trebao restaurirati Edikule koji prekriva grobnicu. Kada je otvorena 26. listopada 2016. godine, znanstvenike je nalazište iznenadilo. Ispod mramornog obloga bili su ostaci starijih, slomljenih mramornih ploča ukrašenih križem, polegnuti na izvornu površinu vapnenca "ukopnog kreveta". Bez obzira na razne teorije znanstvenika, nitko nije mogao sa sigurnošću tvrditi da je to najstarije rimsko svetište.
Nekoliko uzorka žbuke s oltara odneseno je na datiranje, odnosno određivanje starosti. Uzorci će biti testirani u dva neovisna laboratorija pomoću optički stimulirane luminescencije (OSL). Znanstvenici će objaviti rezultate starosti u nadolazećem broju časopisa Journal od Archeological Science.