U srijedu u podne je otvoren elektronski sustav prijava za srednje škole. Ove godine upisuje se nešto više od 40.000 učenika, a mjesta u srednjim školama ima oko 44.000. Ove godine i upisi će se provesti online
UPISNA GROZNICA
Počeli upisi u srednje škole: Prve liste poretka večeras, tražene su medicinske sestre
Ocjene nam nisu 5,0 i najviše me muči to što su te petice i prosjeci totalno neujednačeni. Važno mi je da sin upiše neku školu u kojoj će moći imati više prakse, raditi kreativno, a da se može i zaposliti, kaže nam 46-godišnja Zagrepčanka, čiji sin Luka ovaj mjesec upisuje srednju školu.
O tome što će prijaviti, a potom i upisati, od srijede u podne odlučuje nešto više od 40.000 školaraca. Prijave za obrazovne programe u srednjim školama završit će 22. srpnja, kad počinju upisi. Zbog korone ove su godine upisi rastegnuti na gotovo cijeli srpanj. Prve ogledne ljestvice poretka, koje će pokazati koje su škole najtraženije, moći će se vidjeti već u srijedu navečer.
Podsjetimo, osim prijemnih ispita za škole s primjerice umjetničkim programima, ali i za tri gimnazije u Zagrebu zbog ogromnog interesa, učenici se upisuju preko sustava https://www.upisi.hr/upisi/. Lista učenika formira se prema prosjecima četiri viša razreda osnovne škole, te prosjeka ocjena hrvatskog, matematike i prvog stranog jezika u 7. i. 8. razredu. Tome se dodaju bodoi specifičnih predmeta koje traži određena srednja škola, te bodovi osvojeni na natjecanjima, ili stečeni temeljem nekog od prava. Važno je za učenike da školu koju žele upisati stave na prvo mjesto ljestvice, te prvi sljedeći odabir na drugo, kako bi bili što sigurniji da će upisati što su htjeli. Program će prema broju bodova "upisati" učenika u optimalan program.
Ove godine će se elektronskim putem provesti cijeli program upisa zbog korone, pa učenici do jeseni neće trebati ni doći do škole, osim onih koji polažu prijemne. A prijemni se moraju provoditi prema preporukama o epidemiološkim mjerama HZJZ.
Najveći interes među učenicima je i ove godine za gimnazije, ali i, kako pokazuju trendovi posljednjih godina, na tehničke škole i prirodoslovne gimnazije. Za nove srednjoškolce planira se 44.903 mjesta u 2080 razrednih odjela, od čega je 23,7 posto u gimnazijama i 41,67 posto u strukovnim četverogodišnjim školama. Velikih promjena u kvotama i programima nema, a kako nam kažu učenici i roditelji, nekoliko je elemenata koji će presuditi u odabiru škole.
Najvažniji faktor, osim interesa učenika, je kako škola priprema za državnu maturu, te kakva je tehnička opremljenost i program škole. Zbog toga su na cijeni gimnazije svih profila.
OVDJE POGLEDAJTE DETALJE O UPISU U SREDNJU
Nema ni velikih promjena u preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje se sastavljaju prema podacima o zapošljavanju nezaposlenih, gospodarskim strategijama lokalnih samouprava i slično. Tako preporuke najviše idu za trogodišnja strukovna i obrtnička zanimanja, posebice u medicinskim područjima. U svim županijama traže se i zidari, armirači, bravari, mesari, u četverogodišnjim školama medicinske sestre, zubarski tehničari, a onda građevinski tehničari, strojari itd. I ove godine HZZ preporučuje da treba smanjiti upisne kvote za ekonomiste, upravne referente, ali i za, primjerice, frizerke. A upravo za frizerke u nekim se školama počeo provoditi novi strukovni kurikulum.
'Najveći dio učenika završi radeći za druge'
- U Hrvatskoj odgajamo djecu s idejom da mogu biti sve u životu, no na kraju ih najveći dio završi radeći za druge - rekao je prošli tjedan Mislav Malenica, mladi poduzetnik i kreator aplikacije “Andrija” na Info danima Hrvatske gospodarske komore. Nakon iskustva rada u inozemstvu, on smatra kako je neophodno mijenjati sustav obrazovanja kako se učenike ne bi obrazovalo isključivo kao radnike.
- Smatram da bismo trebali imati mrežu srednjih škola i centralizirano donošenje odluka o programima i srednjoškolskom obrazovanju - kaže Zlatko Stić, ravnatelj zagrebačke Prirodoslovne škole “Vladimir Prelog”, koji je, uz novac iz EU fondova, stvorio jednu od najtraženijih škola u Hrvatskoj.
Samo uspostavom mreže škola možemo doći do kvalitetnijih programa i pravilnog usmjeravanja djece i zanimanja koja nam zaista trebaju. Ovako, dok o tome odlučuju osnivači, županije i gradovi, ne možemo dobiti razinu obrazovanja koje nam treba, kaže Stić.
Osim toga, golema demografska nejednakost dovodi do toga da u područjima s malo djece gimnazije upisuju i oni koji zaista nemaju znanja za tu razinu škole.
na pitanje što preporučuju budućim srednjoškolcima koju školu upisati, naši sugovornici sliježu ramenima. Strukovna škola je uvijek dobar izbor, no kad se uzme u obzir da će na visokim učilištima i ove jeseni ostati tisuće neupisanih mjesta, svi koji žele studirati ne trebaju brinuti o ocjenama.
Provjerite važne datume u kalendaru ovogodišnjih upisa:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
