Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
15 komentara

Počinje reforma: Kasnit ćemo s novim udžbenicima za povijest

Učenici će, kao i dosad, sjediti u klupama, imati manje-više iste predmete, pisat će testove i - učiti. Ono što se prije svega mijenja, kako najavljuju u ministarstvu, je način poučavanja

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
15 komentara

Prošli tjedan u tisak u Narodne novine puštena su 24 kurikuluma, a ovaj tjedan očekuje se otiskivanje te objavljivanje i preostalih.

Kraj ovog tjedna je i krajnji rok za zaključivanje te objavljivanje kurikuluma po kojima će se od sljedeće školske godine provoditi kurikularna reforma u svim osnovnim školama i srednjim školama s četverogodišnjim programom.

I dalje će se učiti

Kurikulumi su prioritet u ovoj fazi pripreme reforme, jer 31. siječnja istječe rok koji je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila kao krajnji za njihovu objavu. Upravo ovi dokumenti određuju kako će se usmjeravati i mijenjati način rada u školama. Dok se iščekuju dokumenti po kojima će se pripremati i novi udžbenici, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo prve detalje o reformi.

Učenici će, kao i dosad, sjediti u klupama, imati manje-više iste predmete, pisat će testove i - učiti. Ono što se prije svega mijenja, kako najavljuju u ministarstvu, je način poučavanja - nastavnici će imati veću slobodu u biranju sadržaja, a pritom će se inzistirati na sadržajnom povezivanju predmeta, tako da učenici, primjerice, o moru uče na biologiji i kemiji istodobno. Dobit će i alate koji će im pomoći u radu s generacijama djece koja odrastaju u digitalnom dobu.

DIVJAK I FUCHS SE DOGOVORILI O kurikulumu za hrvatski jezik odlučile su neovisne institucije

Različiti stilovi

- Glavne promjene koje roditelji i učenici mogu očekivati su svakako lakše torbe, manje učenja činjenica s obzirom na to da se fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija poput rješavanja problema.

Dakle, učenici će i dalje morati učiti, no učit će aktivno, uz vođenje nastavnika, primjenjivat će različite stilove učenja. Pri tome bi trebali u puno većem opsegu usvajati i razvijati više razine znanja, kao što su proceduralna i konceptualna. Shodno tome kod provjere znanja više bi se trebalo provjeravati razumijevanje procesa i koncepata od znanja samih činjenica - najavljuju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL

No još nisu riješena dva kurikuluma - onaj za povijest i tjelesnu kulturu. Kurikulum za hrvatski jezik, kako smo saznali, zaključen je “preko koljena”, i to u dogovoru ministrice i voditelja Ekspertne radne skupine Radovana Fuchsa.

Naime, nakon što je sedam članova radne skupine predalo prijedlog kurikuluma s čak šest izdvojenih mišljenja, ministarstvo je taj dokument poslalo Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Filozofskom fakultetu u Zagrebu i onom u Rijeci, te Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Odluka 'preko koljena'

Kako je vidljivo iz pisma koje je ministrica uputila EKS i Fuchsu, stručno mišljenje o samom kurikulumu, ali i lektiri, dala je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. S tim mišljenjima zaključen je kurikulum za hrvatski jezik.

Čini se da će tako biti i s kurikulumom za povijest, koji ministrica nije htjela prihvatiti jer je radna skupina u njegov sadržaj ubacila previše sadržaja, umjesto da se drže metodike poučavanja. Iz inicijative GOOD upozoravaju da će proći nekoliko mjeseci za usuglašavanje novog kurikuluma iz povijesti te da zbog toga neće biti vremena za izradu novih udžbenika. Dok se iščekuju dokumenti po kojima će se pripremati i novi udžbenici, iz ministarstva saznajemo prve detalje o reformi. Reforma koja je kao eksperimentalni program “Škola za život” najesen ušla u 54 osnovne i srednje škole, od sljedeće školske godine obuhvatit će 150.000 učenika. Zasad se kreće s programom u razredima u kojima je ove godine bila u eksperimentalnoj provedbi - u prvim i petim razredima osnovne škole, u prirodoslovnim predmetima u sedmom razredu, te prvim razredima srednjih škola općeg smjera. A nakon drame s tabletima i brojnih kritika, u ministarstvu ističu kako trenutno preko MDM (Mobile Device Management) sustava prate korištenje svakog tableta koji su dobili svi učenici “Škole za život”.

Zagreb: Ministri dolaze na sjednicu Vlade BLAŽENKA DIVJAK: 'Objavom 24 kurikuluma prešli smo Rubikon, nema natrag'

- Za sada je utvrđeno da se 75 posto tableta koristi svakodnevno. Na temelju evaluacije koja je već u tijeku, a čije rezultate ćemo imati po završetku prvog polugodišta, ministarstvo će razraditi model. Prioritet je iz EU fondova osigurati za svakog nastavnika laptop i projektor u učionici kako bi se digitalni sadržaji mogli koristiti u školi.

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Osobni razvoj

Prioritet je i opremanje, također iz europskih fondova, škola tabletima sukladno stupnju digitalizacije udžbenika koji je odabrao nastavnik i modelu koji će se utvrditi nakon evaluacije - ističu iz ministarstva.

Za uvođenje reforme ministarstvo planira ove godine uložiti 514,713.944 kune iz državnog proračuna i europskih fondova. Kako je vidljivo iz dosad objavljenih kurikuluma, manje bubanja svakako će biti u biologiji i prirodi, gdje se više neće, primjerice, učiti vrste biljaka i životinja. Učenike očekuju i međupredmetne teme : Građanski odgoj, Osobni i socijalni razvoj, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

 

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message