Karakteristike prozora nove generacije niskoenergetskih kuća

U posljednja 2 desetljeća tema kvalitetne stolarije i njene ispravne ugradnje dobivala je postepeno na važnosti, da bi danas postigla jednu od važnijih tema posebice u niskoenergetskoj gradnji. Priča ovdje ne staje, napredak tehnologije odražava se i na poboljšana rješenja u proizvodnji prozora. Umjerenost je ključna budući da visoka cijena ne znači nužno i visoku kvalitetu, prilagođenost klimatskim uvjetima ili vašim zahtjevima za ugodnost u prostoru. Dnevno svjetlo važno je za psihofizičko zdravlje stanara, no veliki prozorski otvori podrazumijevaju veću potrošnju energije i toplinsko opterećenje prostora. Energetska je kriza imala pozitivan učinak koji se iskazao iznimnim razvojem tehnologije prozora i njihovih pojedinih dijelova: okvira, ostakljenja, okova i brtvi.

Ispravno projektiranje prozora

Prije samog odabira prozorskih okvira i stakala kao i prije njihove kvalitetne ugradnje potrebno je pažljivim projektiranjem napraviti optimalno rješenje otvora. Projektant mora zadovoljiti estetiku kuće izvana i dati unutrašnjosti dovoljno svjetla, lijepe vizure, funkcionalnu povezanost unutarnjih i vanjskih prostora i naravno sve to toplinski što je moguće učinkovitije. Već kod projektiranja moguće je napraviti neka rješenja koja neće smanjiti količinu prozorskih otvora već je samo pojednostaviti i pojeftiniti. Poželjno je što više otvora orijentirati prema jugu, ali voditi računa o različitim načinima zasjenjenja i zaštiti od sunca i pregrijavanja ljeti, a zimi dopustiti suncu da zagrije stakla. Osim što daju svjetlost i vizure unutarnjim prostorima kuće te djeluju kao zaštita od vanjskih utjecaja i toplinskih gubitaka, prozori su prijemnik koji propušta toplinsku energiju sunca u prostor. Dobro je izbjegavati velike klizne stijene, i umjesto njih, pogotovo u prizemlju, staviti fiksne stijene koje se ne otvaraju, a manja balkonska vrata za komuniciranje s vanjskim prostorom. Na taj ćemo način moći dobiti i veći udio staklenih površina na pročelju, za manju cijenu i manju potrošnju energije. Takvo rješenje je projektom predviđeno i kod Jelušića koji su za svoju niskoenergetsku kuću odabrali prozore RV stolarije. 

Toplinski gubici

Prozori su neminovno površine preko kojih se toplina gubi. Ukupni toplinski gubici kroz prozore su oko 50%, a i do 10 puta je lošija toplinska učinkovitost u usporedbi sa zidovima, pa je jasno koliku važnost igra energetska učinkovitost prozora. U skladu s novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U=1,80 W/m2K. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće između 0,80-1,40 W/m2K. Radi usporedbe, stari jednostruki prozori imaju koeficijente i veće od 3,5 W/m2K. Ovi su prozori u odnosu na obično IZO staklo skuplji 20%, ali su im toplinski gubici za 50% manji. Cijena PVC stolarije se kreće od 1800 – 2000 kn/m2, dok je cijena za prozore drvo-aluminij 2500 - 3000 kn/m2.

Smanjenje toplinskih gubitaka

Koeficijent prolaza topline na staklima se smanjuje ugradnjom dvostrukih i trostrukih stakala, čiji su međuprostori punjeni zrakom, ili bolje inertnim plinom (argonom, ksenonom ili kriptonom) koji djeluje kao toplinski izolator. Na vanjskoj površini svakog stakla trebao bi postojati tzv. Low-E premaz (premaz niske emisivnosti), koji smanjuje zračenje topline preko prozora. Princip low-e stakala je da se na staklo nanese tanak sloj na bazi vanadijeva dioksida. Taj sloj u zimskim uvjetima potpuno propušta infracrvene zrake, a tijekom ljetnih mjeseci ponaša se poput filtra i sprječava prolaz toplinskog zračenja kroz staklo. Postavljanjem tog sloja samo s vanjskih površina stakala dozvoljava se ulaz topline ali ne i izlaz, tako da staklo djeluje poput toplinskog ventila. Low-E premaz je bezbojan i ne utječe na prolazak svjetla. Druga razina pametnih stakala zahtjeva još jedno svojstvo-samočišćenje. Nanese li se na staklo tanak sloj titanovog oksida, na površini će se odvijati redox-proces, pri čemu se organske nečistoće na površini stakla uglavnom razlažu na CO2 i vodu. Debljina sloja vanadijevog dioksida je oko 100 nanometara, a njegovo nanošenje na staklenu površinu tijekom proizvodnje stakla jamči mu jednak vijek trajanja. Sa stakla ga neće ukloniti nikakvi vremenski utjecaji, uništiti ga može samo razbijanje stakla.

Bitna karakteristika prozora je i zvučna izolacija na koju također treba obratiti pažnju kod odabira, pogotovo ako se kuća nalazi uz jače izvore buke.