Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
265 komentara

'Došlo je vrijeme da nogometaš vrijedi više od tisuću liječnika'

Jubilarna 5. konferencija 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska' počela u 10 sati u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog Velesajma. Finski nastavnik Jukka Sinnemäki govorio je o tome zašto su najbolji na svijetu

265 komentara

U jeku štrajka prosvjetara, koji već više od mjesec dana ne odustaju od svojih zahtjeva za povećanjem koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto, 24sata i partneri organiziraju petu po redu obrazovnu konferenciju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”.

POGLEDAJTE VIDEO: 

- Kao prvo trebamo se pobuniti - iščupajte ono iz sebe recite 'Okej nećemo više ovako'. Druga stvar ostanite svoji i drugačiji nemojte odustajati od onoga za što se zalažete. Ostanite zbog tih nekih klinaca iako znam da nitko gotovo ne čita naše tekstove o obrazovanju ali nećemo odustati pobunite se. Recite 'Okej sto stvari ne valja ali više neću čekati da ministar riješi problem već ću ih ja rješavati svaki dan korak po korak.' Ipak ja znam da svi naši koraci nisu besmisleni mi ćemo kao 24sata nastaviti pisati o nogometašima i o pjevačima jer dio našeg posla je da vas zabavimo, ali dio našeg posla je da iznesemo priče o običnim ljudima te ćemo priče nastaviti pisati i naći ćemo način da vam damo glas. Nadam se da ćemo i iduće godine imati prilike napraviti ovako nešto. Hvala svima - zaključila je jubilarnu 5. konferencija 'Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska'  Ana Dasović, urednica rubrike obrazovanja 24sata.

"RECEPT ZA ZVJEZDANI USPJEH"

Hrvatski astronom i znanstvenik te voditelj Zvjezdarnice Višnjan Korado Korlević smatra kako ne treba ulagati u obrazovanje kao takvo već u ljude.

- Nije ništa potrebno obrazovanju, obrazovanje je danas sve na internetu. Prava priča nije obrazovati nekog već odgojiti dobru osobu, nekog tko zna učiti kontinuirano, koji uživa u tome i nekog tko se sna snalaziti u svijetu koji dolazi – rekao je astronom. Smatra kako ulažemo puno novca no on nije efikasno iskorišten.

- Živimo u društvu doživljajne ekonomije, rekao je astronom te objasnio:

- Došlo je vrijeme da jedan nogometaš vrijedi kao tisuću liječnika ili nastavnika. Ako je netko nogometaš i vrijedi deset i više puta to je onda problem jer mi djecu ne pripremamo za taj svijet koji tek dolazi. Odgoj(i) za budućnost trebaju biti grupe formirane prema interesu, a ne dobi, djeca trebaju biti spremna za rad u grupiiI projektu, moraju imati sposobnost stalnog učenja, moraju biti poduzetni, kreativni a ujedno imati I strast za onime što uče.

- Ulagati nije ista priča kao i ulagati efikasno. 18 milijardi kuna nije malo no problem je što se taj novac krivo upotrijebi te odgajamo djecu za svijet koji ne postoji već koji je nekada bio. 18 milijardi bi trebalo ići za svijet koji dolazi I da oni budu ti pobjednici u vremenima koji dolaze – zaključio je astronom Korado

2. PANEL: "ZNANJE JE IN: COOL JE BITI PAMETAN"

- Ja bih rekao da bez obzira koliko neki kritiziraju sustav, ali ionako se cijeli sustav, cijela piramida oslanja na pojedinca , a ti pojedinci su ipak motivirani nastavnici koji, da im je osnovni motiv novac, ne bi bili u školi nego svojim entuzijazmom guraju I iniciraju projekte. Rekao bih osvježavaju kurikulum, bio onaj formalin dio koji je propisan tako da malo prošire horizonte, bilo da malo prošire sadržaj kojeg niti nema u kurikulumu. Što je najpotrebnije u strukovnom školovanju u smislu reforme? - budući da sam proputovao cijelu Hrvatsku ali I Europu trebali bi izjednačiti uvijete rada u svim strukovnim školama jer to se možda najbolje vidi na natjecanjima ti učenici nemaju iste preduvjete za rad I napredovanje. Ja sam sretan što radim u takvoj školi gdje imamo idealno uvjete. Nažalost kad se maknete iz Zagreba nije takva stvar. Dakle važno je imati dobro opremljene škole ali I entuzijastične učitelje, rekao je Ivan Vlainić, profesor u srednjoj strukovnoj školi u Samoboru. 

Panel "Znanje je in: Cool je biti pametan" na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL

- Hrvatski obrazovni sustav u formalnom smislu podržava razvoj nadarene djece jer smo uspjeli raznim pritiscima u javnosti prije par godina to da se olimpijade znanja plaćaju iz državnog proračuna i sve bolje s ipak priznaje organizacija toga raznim udruženjima no u praktičnoj nastavi sv je neprilagođeno takvoj djeci. Poprilično je neophodno jer sva ta izvrsna djeca su ujedno djeca sa svojim potrebama no to nije previše prepoznato u školskom sustavu, pa je potrebno izdvojiti barem dva tri sata dnevno za njih i njihovo dodatno učenje i napredovanje, rekao je Vlado Lendvaj, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara. 

Panel "Znanje je in: Cool je biti pametan" na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL

- Imamo sreću jer kod nas dolaze već talentirana djeca koji uvijek traže nešto više i zahtjevnije. Zbog toga nam je lakše. Imamo jako slobodnog vremena, a ono što imam trošim na rad s učenicima. I to sve radim van nastave i u mojoj dobroj volji. No nije mi žao ulagati svoje vrijeme i tražiti sponzore za nadarene učenike jer se nadam da će netko od njih postati vrsni znanstvenik koji će svoje znanje usmjeriti u Hrvatsku, a ne u inozemstvo. Lijepo je vidjeti kad te djeca uoče i zahvaljuju vam. To se ne može platiti - rekao je Nikola Dimitrović, nastavnik informatike u XV. gimnaziji. 

- Nije dobro uvijek poticati natjecateljski duh. Nije uvijek potrebno biti prvi i najbolji, najbitnije da budemo dobri. Mi želimo poticati dobra ponašanja, ali ustrajemo na poticanje izvrsnosti. Ali ne uvijek prema akademskom znanju već i u sportu u nekim dobrim djelima. Imao 10-15 fakultativnih predmeta i na to smo ponosni. Imamo plivanje, konverzacijski engleski, filozofiju prirode, poduzetništvo za genijalce - rekla je Dunja Mrušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije.

"KAKO SAM NAPRAVIO AKTIVNU UČIONICU?"

POGLEDAJTE VIDEO:

Jedno od najvećih imena ovogodišnje, jubilarne pete konferencije "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" , zasigurno je finski učitelj Jukka Sinnemäki. Inovator koji je svojim učenicima uveo novi koncept učionice u kojem djeca gradivo usvajaju radeći zajednički, u svojem ritmu, na konferenciji je s publikom podijelio tajne svog zanata i rada.

Zagreb: Predavanje Jukke Sinnemakija na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Koliko možemo utjecati na individualnost učenicima, koliko zapravo se možemo posvetiti svakom učeniku da bismo ih mogli razvijati u poljima u kojima su dobri. Često učitelji misle da kad počnu govoriti započinje proces učenja, ali to baš nije tako. Očekujemo da će učenici odmah zapamtiti stvari koje govorimo. To je krivo. Učenike se ne smije gledati kao boce koje treba 'napuniti'. Učenici se moraju osjećati sigurno i opušteno, na taj način će moći misliti izvan okvira - rekao je Sinnemäki.

Zagreb: Predavanje Jukke Sinnemakija na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Meni nije bitno hoće li učenici ležati, sjedati, ljuljati se ili nešto drugo. Meni je bitno da se oni dobro osjećaju. Tad će čitati, učiti na najbolji način - kazao je.

Sinnemäki je "svježi" dobitnik međunarodnog priznanja "Global teachers Award 2019". Nagradu je osvojio prije nekoliko tjedana i to zahvaljujući svojem predanom i inovativnom načinu rada u osnovnoj školi Kršćanskoj školi u gradu Jyväskylä na zapadu Finske. Tamo radi posljednjih 18 godina. Cijelu karijeru proveo je u obrazovanju, kao ravnatelj i učitelj.

- Riječ ‘moderno’ često se koristi za opisati tehnologiju, a mi imamo toliko stimulacije koja dolazi od svugdje I imamo toliko prostora u kojem se možemo razviti kao osobe pogotovo oni koji su izgubili svoj identitet. Tehnologija u tom slučaju neće pomoći, ona ne može odgovoriti na pitanje ‘Tko sam ja?’ Ne smijemo zaboraviti izgraditi dobar odnos s učenicima  I dobar temelj I onda pametnom upotrebom tehnologije možemo napraviti jedan jako dobar posao – rekao je Jukka

Što se tiče preporuka za hrvatske učitelje kaže da ovo što je rekao vrijedi za sve jednako.

-  Svi imaju svoje izazove ali svi smo isti zapravo. Ne vidim razlike u obrazovanju kod djece mislim da se trebamo svi jednako truditi u školi I koristiti tehnologiju koliko možemo. Glavne beneficije aktivne učionice su u tome da znamo kako se djeca ne mogu koncentrirati duže od 15 minuta . Zašto onda forsirati da slušaju nešto 45 minuta?Aktivnu učionicu sam kreirao s učenicima, ona je u početku bila potpuno prazna, a učenici su na njoj radili godinu I pol dana kako bi bila ono što je danas – rekao je ponosno professor Jukka

"KAKO ZNANJEM MIJENJAMO SVOJ SVIJET"

Novinarka 24sata Paula Osojnik razgovarala je s malim hrvatskim genijalcima. 

"Kako znanjem mijenjamo svoj svijet" na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Tina, Mia, Olga, Marko, Zvonimir, Mario i Ivan svojim znanjem mijenjaju svijet, a kako im to uspijeva govorili su na jubilarnoj petoj konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska". 

Oni su najuspješniji maturanti, pobjednici brojnih Međunarodnih olimpijada i natjecanja, osvajači zlatnih, srebrnih i brončanih medalja na natjecanjima znanja, sudionici državnih natjecanja. Drugim riječima, oni su nagrađivani hrvatski učenici. Svojim radom, usavršavanjem i upornošću zaslužili su titule najuspješnijih hrvatskih đaka.

"Kako znanjem mijenjamo svoj svijet" na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Naglasili su da bi htjeli da se napravi reforma školstva gdje će učiti ono što ih zanima i ono čime će se u budućnosti baviti. Žele studirati u inozemstvu, ali bi se htjeli vratiti u Hrvatsku i popularizirati znanost.

 Ivan Raič, višestruko nagrađivani srednjoškolac usporedio je izvrsne učenike sa sportašima

- Ne bih baš rekao da smo isti kao sportaši. Za medalje i priznanja potrebno je puno rada, ali ne bih se složio s tvrdnjom da je tu i puno neprospavanih noći. Ja spavam sasvim dobro i čvrsto, a za moje uspjeh najzaslužniji je kontinuirani rad i trud - rekao je Ivan. 

"Kako znanjem mijenjamo svoj svijet" na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Prilagođavam se studentskom životu, Upisala sam Filozofski fakultet u Zagrebu i mislim da će mi smjer kroatistike biti potreban te da će mi pomoći u daljnjem životu. Na maturi bi se učenicima trebalo stvarati manje stresa ali također smatram da je ona potrebna kako bi se što bolje spremili za fakultet - rekla je Tina.

PRVI PANEL: "REFORMA 2019. ŠTO SMO HTJELI, A ŠTO DOBILI?"

Panel "Što smo htjeli, a što dobili?” na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Trenutno je najpotrebnije školama da prestanu štrajkati. To je ključni problem I teško je govoriti o nečemu drugome kada smo suočeni s ovim. Biti 26 dana u štrajku je gorući problem, a ako govorimo o promjenama u školstvu postoje dva temeljna preduvjeta za to. Onima kojima je obrazovanju u srcu nije moguće da se toliko štrajka. Jedinstveni kvalitetni materijalni uvjeti I dobro motivirani nastavnici. U hrvatskom školstvu nema niti jedno niti drugo.Hrvatska nedovoljno ulaže u školstvo. Primjerice, 2010 godine za decentralizirane funkcije uloženo je 260 milijuna kuna više nego ove godine. Što se tiče reforma obrazovanja mogu reći da je to nasilno uvođenje informatizacije u obrazovanje, rekao je Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje.

Panel "Što smo htjeli, a što dobili?” na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Mi u Gradu pričamo o činjenicama dok Ministarstvo obrazovanja barata bez njih. Oni su sa sindikatima organizirali ove prosvjede pa ostali sami na čistini - kazao je Lovrić. 

- Nismo znali hoćemo li biti izabrani u programu Škola za život i nismo znali što nas čeka. Ali, učitelji su ključ svega i uspjeli smo se snaći. Imali smo nekih poteškoća i problema, ali sve smo prevladali. Mogu reći da smo zadovoljni reformom, a to govore i naši učitelji. Što se tiče dodatnog plaćanja nije bilo problema. Svi smo uvidjeli da se mora potruditi i oko Loomena i ostalih edukativnih radionica. A što se tiče štrajka, svi smo jedinstveni kako učitelji tako i roditelji. Moramo doći do kompromisa i tako spriječiti većih problema oko reforme i nastave - rekao je Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Bregana.

Panel "Što smo htjeli, a što dobili?” na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Reforma ne donosi samo nastavnicima već donosi I stručnim suradnicima, učenicima I roditeljima. Veliku pažnju okrenuli smo prema osnaživanju nastavnika kako bi imali učenike koji će kritički razmišljati . U našim savjetnički posjetima koje smo imali prošle godine ali I tijekom ove godine za uvođenje kurikularne reforme u škole bila je novina u kojoj učitelji moraju dosta raditi. Međutim reforma nije nešto što se događa preko noći niti je to sprint to je jako dugi maraton u kojem svi moraju dati svoj obol kako bi imali na kraju imali cjelovitu reformu, rekla je državna tajnica Ministarstva znanosti i obrazovanja Branka Ramljak

Panel "Što smo htjeli, a što dobili?” na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Reforma učenicima donosi kriterijsko promišljanje I problemsko rješavanje zadataka koji oni dobivaju. Želimo ga osposobiti za život da može uspješno pratiti nastavak svog školovanja te da se može odlučiti za dalje gdje želi ići. U gradu Zagrebu moraju biti svjesni inovacija i napretka. Imali su prilike ispuniti upitnike i dali su 0 na stavak koliko su spremni ulagati u obrazovanje, naglasila je. 

- Izgubljeno je nekoliko godina nakon što je strategija donesena. najveći problem je što nemamo strukturnih reformi Fokus je na osnovnoj školi i srednjoj. Oko 75% znanja i vještina, a pogotovo vrijednosti formiraju se u odraslosti i bez problema poništi ono što je dobiveno u prijašnjim razinama obrazovanja - rekao je Nikola Pastuović, stručnjak za obrazovne sustave

-  Promjene koje treba intenzivirati jesu promjene u kurikulumu, koji se nije radio po metodologiji kako se rade drugi nacionalni obrazovani standardi u Europi jer je bila naprosto nestašica vremena. Međutim promjene koje izostaju to su strukturne promjene a pod strukturom razumijemo trajanje pojedinih stupnjeva obrazovanja pri čemu naše Hrvatsko obrazovanje je pomalo zastarjelo I odudara od optimalnog Europskog koncepta u kojima razvojna nastava traje duže od 4 godine a osnovna škola traje 9 god a ne 8 godina. Mi smo uz Tursku, ako je Turska Europska zemlja, jedini koji imaju osmogodišnju školu. Tema strukturnih promjena je gurnuta u drugi plan - kazao je Pastuović.

Panel "Što smo htjeli, a što dobili?” na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Nacionalni centar je isključivo dijagnostički centar i on bilježi stanje koje se te godine dogodi. Mi samo isporučujemo rezultate. Što se tiče PISA testova rezultati se mogu iskazati tek 3.12 te će biti press konferencija kako bi javnost obavijestili o svemu - rekla je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Ivana Katavić.

Izlaganje na konferenciji imala je i ministrica obrazovanja Blaženka Divjak

POGLEDAJTE VIDEO:

- Sigurno je da je obrazovanje bitno i veže se uz sve grane ekonomije. Više obrazovanje nije dobro, trebamo drugačije obrazovanje, drugačiji pristup obrazovanju. A to vrijedi za sve razina obrazovanja. Mislim da su inovacije i brze promjena prilike koje trebamo iskoristiti. Ogromne su potrebe na tržištu rada na polju robotike i visoke tehnologije. 

Predavanje Blaženke Divjak na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Dolazimo do pitanja: Hoćemo li imati posla te kako se za njih pripremiti? Više nam rutinskih poslova, to odlazi u povijest. Sve je značajni raskorak između inovacije 21. stoljeća i obrazovanja koje je u 20. stoljeću. Ako ne osiguramo uvjete, dolazimo do odljeva mozgova tamo gdje su ti uvjeti bolji. Zato je važno razmišljati o cirkulaciji mozgova. Kako surađivati i iskoristiti tu mobilnost i time se sami unaprijedimo. Moramo poticati izvrsnost, a da bismo to dobili moramo svima dati jednake prilike. U obrazovanje se ne ulaže samo kad se ima, već treba dati i kad se najmanje ima. Nemojmo zaboraviti održivi razvoj. Moramo biti svjesni da se sve promijenilo. 

Predavanje Blaženke Divjak na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Uvijek je lakše govoriti o velikim idejama, ali vratimo se u hrvatsku stvarnost te izazove s kojima se suočavamo. Moramo imati sve studije i programe, ali to ne znači upisivati sve i staviti sve državi na račun. Oko 70% se srednjoškolaca upisuje na fakultet, a naše kvote su takve da ostaju skoro 12.000 slobodnih upisnih mjesta. I to ne koristimo za internacionalne upise. Imamo tisuću studijskih programa koji nisu atraktivni. Naši sveučilišni profesori trebaju biti fleksibilniji i suradnja među fakultetima treba biti veća. Lideri moraju imati viziju, a ne gledati samo svoju korist. 

Predavanje Blaženke Divjak na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Iako se ulaže u obrazovanje, istina je da premalo ulažemo i zato je važno da proračun mog ministarstva raste i blizu smo prosjeka EU. Upisuje se velik broj studenata, ali je završnost niska. Volimo se hvaliti da smo inovativni, ali podaci pokazuju da to zapravo nismo

POGLEDAJTE VIDEO:

Dejan Nemčić je na inovativan način publici prikazao nastavni sat geografije sa svojim učenicima. Prisutni su imali priliku vidjeti i korištenje moderne tehnologije i uživo javljanje sa Sonjom koja živi u Japanu. Učenicima je profesor donio hranu i piće Japana kako bi mogli 'osjetiti' kulturu Japana. Također smo imali i posebnu gošću, Japanku koja živi u Hrvatskoj koja je učenicima, ali i cijeloj publici predstavila neke osnovne japanske riječi i rečenice. 

Zagreb: Predavanje Dejana Nemčića na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Prikazat ćemo naš sat geografije na primjeru Japana i kako smo mi vidjeli prije 10 godina Školu za život. djeca moraju osjetiti sat na sva osjetila. Imat ćemo jedan kviz na početku kako bismo vidjeli s kojim znanjima raspolažemo na početku, a koliko ćemo biti spremni na kraju sata. najvjerniji prikaz Japana je kad je vlak kasnio minutu pa je vozač tražio da bude na javnoj televiziji kako bi se ispričao građanima zbog toga. Ovako mi držimo sat i trudimo se da učenici iz naše škole izlaze s osmijehom - rekao je Nemčić.  

Zagreb: Predavanje Dejana Nemčića na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Imam osjećaj da smo se pomaknuli vrlo malo. Mogao bih držati isti govor. Što je 1838 dana u životu jednog učenika. A toliko se intenzivno bavimo obrazovanje. Imam dva primjera. Nemamo program za nadarene nemamo kurikulum za njih  nitko ne obučava učitelje za nadarene, nemamo ni asistente za njih. Naš sustav niti među učiteljima ne prepoznaje izvrsne, nažalost zbog toga nitko ne štrajka. Znamo da nije lako se izdvojiti kao izvrstan, ali sve treba izdržati ako čovjek želi biti odgovoran. Pobunimo se, kršite pravila jer djeca ne mogu čekati. 24sata će se uvijek boriti za bolje obrazovanje - ispričao je Boris Trupčević, direktor 24sata.  

Zagreb: Peta konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

- Već pet godina se u 24sata borimo za bolje obrazovanje. Što se od tada promijenilo? Ne znam, za mene je čaša uvijek napola prazna. Upozoravali smo na stotine problema preko naših priča. Zahvaljujem svima koji su pridonijeli da se govori o genijalnim pričama i problemima koji nas tište - rekao je Goran Gavranović, glavni urednik 24sata.  

Zagreb: Peta konferencija "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Jedina je to sustavna kampanja za bolje obrazovanje, koja već godinama otvara najvažnija pitanja hrvatskog obrazovnog sustava. Uz to, naša medijska kampanja “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” ove godine slavi jubilarnu petu obljetnicu, što obilježavamo još jačim inzistiranjem na tome da država i društvo usvoje dobro obrazovanje kao jednu od najvažnijih životnih vrijednosti.

Pogledajte video

- Bitno je da dobiju jedno opće znanje koje će im pomoći kasnije u srednjoj školi, a kasnije na fakultetu i životu.Trebaju steći neke opće vještine i shvatiti da je škola upravi tu zbog njih I da ih pripremi za to . Obično među učenicima vlada ona priča ‘mi ne volimo školu’ ‘nama je škola problem’. Mi kroz svoj projekt koji ćemo predstaviti želimo pokazati kako učenici mogu s osmjehom dolaziti u školu. Mi smo uspjeli u tome I mogu reći da sam ja sretan učitelj - rekao je Dejan Nemčić, profesor geografije u OŠ Ive Andrića. 

Sat geografije iz snova

Danas u 10 sati svim našim gostima otvaramo Kongresnu dvoranu Zagrebačkog Velesajma, a naše govornike pozivamo na pozornicu kako bismo im postavili najaktualnija, najbolnija i najteža pitanja o hrvatskom obrazovanju. Pitanja ćete im moći postaviti i vi.

Konferencija je tematski podijeljena na četiri predavanja i dvije panel rasprave. Jutarnji dio konferencije otvorit će profesor geografije, nastavnik i veliki humanitarac Dejan Nemčić, koji će sa svojim učenicima zorno pokazati kako izgleda sat geografije koji se pamti.

Publici će se potom obratiti ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, koja je u posljednje dvije godine u žarištu pozornosti zbog reformskog procesa koji je nastavila te uvela u škole.

'Što smo htjeli, a što dobili'

Poslije podne će svoje bogato iskustvo i savjete podijeliti nagrađivani finski nastavnik i obrazovni inovator Jukka Sinnemäki, a konferenciju će zatvoriti naš sjajni astronom, edukator i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, Korado Korlević.

Na prvom panelu naziva “Reforma 2019: Što smo htjeli, a što dobili?” raspravljat će se o prvim mjesecima kurikularne reforme, njenoj uspješnosti te daljnjim koracima u provedbi. U raspravi će sudjelovati Branka Ramljak, državna tajnica u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, Nikola Pastuović, profesor emeritus i stručnjak za obrazovne sustave, Igor Matijašić, ravnatelj OŠ Bregana u eksperimentalnom programu, te Mirko Ćurić, ravnatelj Srednje strukovne škole “Antun Horvat” u Đakovu.

U okviru konferencije kroz našu istoimenu kampanju “Cool je biti pametan” neprestano promoviramo važnost znanja i obrazovanja te neke od naših najboljih i nagrađivanih učenika koji su nositelji te kampanje. Mladi nositelji kampanje, nagrađivani hrvatski učenici i studenti, na pozornici će nam otkriti tajne svojeg uspjeha.

Foto: PIXSELL Dejan Nemčić i njegovi učenici otvaraju konferenciju

Drugi panel “Znanje je IN: Cool je biti pametan” bit će posvećen razgovoru o važnosti poticanja izvrsnosti među učenicima, bez obzira na područje njihova interesa. U raspravi će sudjelovati Nikola Dmitrović, nastavnik informatike u MIOC-u, koji je mentor najmlađeg informatičkog olimpijskog tima koji je Hrvatska imala, Ivan Vlainić, profesor u Srednjoj strukovnoj školi u Samoboru i prvi mentor Mate Rimca, poznat po brojnim inovacijama u strukovnim kurikulumima škole, Vlado Lendvaj, predsjednik Hrvatskog saveza informatičara, Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije u Zagrebu, Marija Mapilele, učiteljica razredne nastave u OŠ Bogumila Tonija u Samoboru, te Nikolina Radić, stručna suradnica za provedbu EU projekta u Razvojnoj agenciji Sisačko-moslavačke županije.

Brend 24sata već se pet godina bori za bolje obrazovanje u Hrvatskoj. Svakodnevno pratimo i obrađujemo najvažnije teme u području koje oblikuje ne samo cijelo naše društvo, nego i našu budućnost. Stoga ne propustite obrazovnu konferenciju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, jedinu sustavnu kampanju za poboljšanje i unapređenje obrazovanja u Hrvatskoj.

Jer obrazovanje je jedina stvar koju vam nitko nikad ne može oduzeti.

Dosad smo ugostili Đikića, Jokića, Rajovića

Foto: PIXSELL

O tome gdje su najveći problemi visokog obrazovanja u Hrvatskoj publici konferencije “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” govorili su međunarodno priznati znanstvenici kao što su Ivan Đikić i Ranko Rajović. O izazovima suvremenog hrvatskog obrazovanja isto tako su govorili Boris Jokić, prof. Vedrana Vrkaš-Spajić te mnogi drugi stručnjaci.

Partneri 24sata koji skrbe o boljem obrazovanju

Foto: Dreamstime

Konferenciju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” organiziraju 24sata i partneri Raiffeisen banka, INA, KONČAR – elektroindustrija d.d., Zagrebački Velesajam, Pliva te Hrvatska Lutrija. Konferencija se odvija u sklopu Interlibera, najvećeg sajma knjiga u Hrvatskoj, čija je ovogodišnja izdvojena tema “Znanje i učenje” u petak i subotu, 15. i 16. studenog.

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message