Tech

Komentari 124

Ravnateljica MIOC-a: Ako se online škola ponovi, nastavnici će mnogo više raditi s učenicima

Ravnateljica MIOC-a: Ako se online škola ponovi, nastavnici će mnogo više raditi s učenicima

Ravnateljica zagrebačke XV. gimnazije Ljiljana Crnković kaže da nitko ne može predvidjeti kako će se odvijati nastava na jesen, no jasno je da đacima nedostaje struktura radnog dana i više pojašnjenja novog gradiva

Troje od 219 maturanata zagrebačke XV. gimnazije na državnu je maturu po dva predmeta položilo sa 100 posto točnosti, a njih 16 po jedan predmet.

POGLEDAJTE VIDEO: Ovo su najuspješniji maturanti

Svi su polagali A razinu državne mature i većinom su briljirali u matematici, unatoč svim poteškoćama zbog prekida redovne nastave ove godine. Jedan od njih, Marijan Višić, sa 100 posto položio je matematiku i fiziku. Kako je isprilčao za 24sata, test mu nije bio težak jer se za njega pripremao manje-više tijekom cijele srednje škole. Tijekom karantene, kaže, uglavnom je učio sam uz mentoriranje nastavnika i nije mu bilo teško. Studirat će molekularnu biologiju na zagrebačkom PMF-u, a mnogo njegovih kolega ih MIOC-a odlučilo se, kaže, za medicinu ili neki studij na PMF-u. Inače, na ovogodišnjoj državnoj maturi 105 učenika barem je jedan predmet riješilo sa stopostotnom točnošću.

https://www.24sata.hr/news/oni-su-nasi-top-maturanti-jaci-su-od-strajka-i-pandemije-706667

Na prijamni došlo 468 učenika, primaju 208

A koliko je karantena i online nastava utjecala na rezultate njihovih učenika, te kako se pripremaju za novu školsku godinu, razgovarali smo s ravnateljicom MIOC-a Ljiljanom Crnkovića, Kako nam kaže, bilo je i mnogo drugih učenika koji su odlično riješili maturu.

- Zaista su nam rezultati odlični, svake godine su odlični. Nije samo 100 posto vrhunsko znanje, i 98 posto i 94 posto je vrhunsko znanje, bilo je i puno drugih učenika koji su odlično riješili maturu. To se od njih i očekuje. Oni su kao odlični učenici došli k nama u gimnaziju, puno su radili zajedno sa svojim nastavnicima. To su učenici koji su orjentirani na učenje, orjentirani na znanje, oni su znatieljni, žele učiti, motivirani su za učenje, okrenuti prema znanju, iz takvog okruženja moraju doći i dobri rezultati.

Osmaši ove godine pokazuju veliki interes za opće gimnazije. Je li kod vas bilo manje prijava?
- Mi smo imali 645 prijava. Na prijemni nam je došlo 468 učenika na 208 mjesta. To nije smanjeni interes u odnosu na prošlu godinu, čak je nešto veći. Naše profesorice su zadovoljne kako je na prijemnom napisan test iz matematike, 58 posto je prosječna riješenost i na temelju toga i prekrasnih ocjena, upisat ćemo naše učenike.

Izgubila se struktura radnog dana, radit ćemo na tome

Kako su se vaši učenici, posebno maturanti, snašli u online školi i što očekivati na jesen?
- Imate pitanje za milijun dolara. Učenici i nastavnici dobro su se snašli u situaciji koja nije idealna. Online je surogat nastave, to nije prava nastava, bez obzira na to što u svijetu postoje i studiji i studijski programi i možete svakave kvalifikacije steći. U toj ad hoc situaciji svi u se nastavnici, pa i naši, odlično snašli. No pusto je vrijeme utrošeno i od strane nastavnika i učenika, izgubila se struktura radnog dana - sad idem u školu, pa se vratim kući pa se odmaram, pa učim.  Mi to planiramo vratiti ako nam se ponovi ova situacija iduće školske godine, u bilo kojem obliku, u bilo kojoj duljini.

Što je najvažnije za škole da novi ministar odmah na početku napravi?
Posla uvijek ima puno, to je veliki sustav i mislim da je bio dobro vođen protekle tri godine. Promjene su se događale, uveli su se neki elementi reforme, svi znamo da to nije u potpunosti cjelovita kurikularna reforma kakva je negdje prije deset godina bila zamišljena i za koju su brojni nastavnici u brojnim radnim skupinama radili. No napravilo se očito onoliko koliko se moglo napraviti, ali pomaci su apsolutno u školama vidljivi, koje je iniciralo minitarstvo i Carnet kroz neke značajne projekte poput e-škola.

Školama se mora dozvoliti da svaka škola stvori svou osobnu prepoznatljivu iskaznicu, koju su pojedine škole, pa i ova, stvorile i stvaraju, razvijaju iz godine u godinu, a koje se u sustavu ne prepoznaju. Dakle, radili vi puno, radili vi malo, škola može raditi i samo da drži obaveznu nastavu i ništa više i jdnako je vrednovana i u financijskom i u svakom drugom smislu kao i ona druga, treća, peta, koja pruža puno više, koja pruža neki nadstandardu obrazovnom i odgojnom svojih učenika.
Promijenilo se puno ptoga i u vrednovanju rada nastavnika, Uveli su se novi načini kako se napreduje u nova zvanja, kako se vrednuje i rad dobrih nastavnika, na tome treba raditi i dalje. Uvijek treba raditi i na povećanju materijalnih prava, svi znamo da mi nismo najbogatija zemlja iz meni nepoznatih razloga, kao i materijalnu osnovu učeničkog standarda. Primjerice, prehrana. Država subvencionira prehranu vrtićke djece, osnovne škole, studente, ali srednješkolce je zaboravila. To je mali djelić, posla je puno, ali tu smo svi da doprinesemo.