Tech

Komentari 8

Srednjoškolci mnogo znaju o holokaustu, a najčešće pitaju: Zašto nitko nije zaustavio zločin

Srednjoškolci mnogo znaju o holokaustu, a najčešće pitaju: Zašto nitko nije zaustavio zločin

Marina Cvijić, profesorica engleskog jezika i povijesti, s učenicima Gimnazije ‘Matija Mesić’ u Slavonskom Brodu obradila je važnu povijesnu temu na suvremen način

Većina učenika doista je zainteresirana za temu holokausta i rado sudjeluju u satima kad se time bavimo na satovima, a posebno u projektima koje provodimo u školi, kaže Marina Cvijić, profesorica engleskog jezika i književnosti i povijesti.

Ona je u ponedjeljak, 8. veljače, održala predavanje u Gimnaziji "Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu koristeći smjernice koje je razvio Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA), kao dio Preporuka za podučavanje i učenje o holokaustu koje su usvojene te se provode u Hrvatskoj od prosinca 2019. Predavanja su održana povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtvu holokausta, 27. siječnja.
Usvojene preporuke doprinose učinkovitijoj edukaciji o holokaustu u školama, potiču kreatore obrazovnih politika te profesore da pokažu uspjeh koji škole uključene u projekt postižu.

'Ako ne znamo, lako ćemo biti izmanipulirani'

 Učenici 4. G razreda angažirano su pristupili razradi teme i projekta o holokaustu, pokazali su zavidan interes i poznavanje stradanja Židova, te drugih tijekom nacizma životno ugroženih nacija. Profesorica Cvijić prikazala im je i ulomke iz filma ""A suitcase full of memory" (Kovčeg pun sjećanja). 
- O holokaustu sam prvi puta saznao u osnovnoj školi i sada u srednjoj. Jako je važno kamo vodi nacionalizam i nacizam, stvaranje podjela među ljudima i narodima. Jer, ako to ne znamo, lako ćemo biti izmanipulirani i "pomoći" takvim groznim ucjenama i progonima - kazao je maturant Antun Simić. Slično misli i njegova kolegica iz razreda Dora Turkalj.

- O holokaustu sam saznala u školi, ali i iz nekih serija i filmova, knjiga i medija. Jako je važno educirati ljude o toj temi kako se sve to ne bi ponovilo. Zato trebamo razvijati kritičko mišljenje o takvim pojavama. Moja poruka je da bi se svi trebali okrenuti ka ujedinjenju i prijateljstvu, jer je najlakše ujediniti se u mržnji - dodala je Dora.

- Uvijek se nađe pokoji slučaj učenika koji od kuće dolaze s unaprijed izgrađenim stavovima, pogotovo o temi ustaškog režima i njihove kolaboracije i izvršavanju zločina nad Židovima, Srbima, Romima i ostalim protivnicima režima, gdje negiraju njihovu uključenost u izvršavanju takvih zločina. Tada jedino što možemo jest iznijeti im činjenice, pokazati dokaze i objasniti njihovo značenje. Velika većina učenika zaista pozitivno reagira. Najviše ih zanima kako su ljudi jedni drugima to mogli učiniti te zašto netko nije nešto poduzeo - tumači Marina Cvijić.

Najvažnija su svjedočanstva preživjelih

Ovaj projekt se temelji na suvremenim načinima podučavanja. Oni uključuju širi pristup temi holokausta. Učenici proučavaju dolazak nacista na vlast u Njemačkoj, uče o Židovima i njihovoj ulozi u društvu, a temelj podučavanja je u tome da sami kritički razmišljaju i donose svoje zaključke. 
- To se postiže korištenjem odgovarajućih izvora koji pokazuju koncepte poput kolaboracije, promatrača, otpora te ulogu cijelog društva u holokaustu. Iznimno su bitna i svjedočenja preživjelih, ako su moguća, ili njihove zapisane te na drugi način dokumentirane priče - pojašnjava Marina Cvijić.
Ines Martinović, v. d. ravnateljice Gimnazije 'Matija Mesić' ističe kako su učenici više zainteresirani otkako se ovoj temi pristupa na suvremeni način. Najbolje razumijevanje problematike imaju učenici četvrtih razreda zbog većeg doticaja s ovom temom, a sam projekt upoznao je mnoge nastavnike s IHRA-nim smjernicama o pravilnom postupanju temi, kaže ona.

'Podučavanje o holokaustu treba biti cjeloživotni proces'

A koliko je važno čim više raditi na edukaciji mladih o temi holokausta, kazala nam je Snježana Šincek, predstavnica IHRA-e,  viša stručna savjetnica za međuresorne programe u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i stručna savjetnica na projektu. Mnogo se radi na edukaciji zainteresiranih nastavnika, a važna je i dobra suradnja Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i obrazovanje s IHRA-om, Yad Vashemom i sličnim organizacijama. 
- Nažalost, opažamo da razumijevanje holokausta i njegovih posljedica opada, posebno (ali ne samo) među mladima. Važno je shvatiti da bi podučavanje o holokaustu trebao biti cjeloživotni proces. Nažalost, sve je manje preživjelih očevidaca koji mogu s nama podijeliti svoje iskustvo. Ovo opadanje znanja događa se u cijelom svijetu i predstavlja međunarodni problem koji zahtijeva djelovanje međunarodne zajednice u cjelini - kaže ona.


Kako ističe, ne može se podcijeniti ni uloga društvenih medija u oblikovanju načina na koji mladi razmišljaju o politici.
- Znamo da su poricanje i iskrivljavanje Holokausta uobičajeni na platformama društvenih medija. Te pojave negativno utječu na naše razumijevanje povijesne istine i otvaraju vrata govoru mržnje i nasilnim oblicima antisemitizma. Preporuke IHRA-e za podučavanje i učenje o Holokaustu važan su alat koji pomaže suzbiti ove zabrinjavajuće trendove. Politička razina igra važnu ulogu i pomaže u radu protiv antidemokratskih, antisemitskih i diskriminatornih sila u društvu - zaključuje Snježana Šincek.

Stoga će IHRA i nadalje raditi na što kvalitetnijoj edukaciji nastavnika i suradnji sa svim relevantnim institucijama, kako bi do mladih dolazile kvalitetne, istinite i vjerodostojne informacije na temelju kojih će moći graditi objekitvne stavove o povijesti.