Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
3 komentara

Stanje u Hrvatskoj: Što nas sprječava da gradimo zeleno?

Ukorjenjena je predrasuda da je zelena gradnja znatno skuplja od standardne. No je li novac zaista presudni faktor prilikom vaganja između zelene i standardne gradnje?

Thinkstock
Foto: Thinkstock
3 komentara

U prethodnom tekstu prikazali smo trenutnu situaciju i Hrvatsku na tržištu zelene gradnje. Platfomu za plasiranje novih i zdravih investicija u zelenu gradnju u Hrvatskoj imamo. Tome u prilog ide usklađivanje hrvatske reguilative s europskom, te kontrola energetske učinkovitosti od strane Ministarstva za zaštitu okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, prema kojoj od 31. ožujka 2010. godine sve zgrade u Hrvatskoj koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing te zgrade koje će se graditi moraju imati energetski certifikat ili iskaznicu. No, postoji stanovita razlika između direktive i poticaja.

Je li novac zaista presudni faktor prilikom vaganja između zelene i standardne gradnje?
Ukorjenjena je predrasuda da je zelena gradnja znatno skuplja od standardne. Podaci istraživanja provedenog od strane Colliers Internationala na 97 sudionika (vlasnika zgrada i korisnika) u Jugoistočnoj Europi, uključujući Hrvatsku pokazuju kako je percipirani prosječni trošak gradnje zelene gradnje za do 20% viši. Međutim, stvarni prosječni trošak zelene gradnje manji je od 2% na tržištima SAD-a i zapadne Europe, dok se kod nas procjenjuje na oko 5%. 
Istovremeno, istraživanje pokazuje da je više od 50% ispitanika izrazilo “spremnost da plati zelenu gradnju” 5% do 9% više nego gradnju po starim principima. Drugim riječima, više od pola ispitanika spremno je platiti za zelenu gradnju i više nego što ona zaista košta.
Uzmimo u obzir da zelene zgrade za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju 6% više rente te 16% više prodajne cijene, a sa aktualnom tehnologijom, zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50%, CO2 emisiju za 35%, otpad za 70%, i uporabu vode za 40%. Kako bi tržište graditeljstva i nekretnina što više prilagodili sve strožim europskim regulativama, Ministarstvo zaštite okolišta i prostornog uređenja, kao i Ministarstvo poduzetništva i obrta potiče inicijativu zelene gradnje u Hrvatskoj, a banke nude posebne zelene kredite bilo da kupujete  ili gradite niskoenergetske nekretnine ili opremate vlastiti doma štednim sustavima.

Među onima koji su spremni uložiti trud, vrijeme i novac kako bi svoj dom učinili ekološki prihvatljivijim, a pritom podigli kvalitetu života na višu razinu je obitelj Jelušić. Njihov proces pripreme koji je prethodio samoj gradnji niskoenergetske kuće pratit ćemo kroz sljedeće članke. Upoznajte Jelušiće i čitajte o motivima gradnje upravo ovakve, u ovom trenutku, zahtijevnije građevine te što morate uzeti u obzir ukoliko planirate gradnju kuće.

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message