Sustav je koncipiran tako da se ne može cijeli odjednom pokvariti. Realan rizik predstavlja hakiranje kuće, premda je to težak i skup zadatak za hakere.
Što ako se pametna kuća otme kontroli i preuzme vlast?
Ideja da vam hladnjak dojavi koliko vam je mlijeka ostalo te koje namirnice morate kupiti ili vam ih sam naruči prije nego ponestanu, istovremeno zvuči zadivljujuće i zastrašujuće. Zadivljujuće je živjeti neopterećeno u kući koja brine o temperaturi, vlazi, sigurnosti, ugađa vam odabirom glazbe i opuštajućom atmosferom. Opravdan je strah što ako se takav sustav pokvari. Stručnjaci iz Nordoma koji se bave projektiranjem ovog sustava tvrde da je sustav koncipiran tako da se ne može cijeli odjednom pokvariti.
“Slično kao što se ne mogu odjednom pokvariti svi zagrebački tramvaji, niti se mogu odjednom pokvariti svi liftovi u nekoj zgradi, tako je i sustav pametne kuće čini mreža podjednako inteligentnih uređaja od kojih svaki obavlja svoju zadaću. Sustav je baziran na KNX tehnologiji koja je danas najpriznatija i najraširenija u EU” obrazložio je Emil Prpić.
Nestanak struje privremeno onesposobljuje sustav što može uzrujati i narušiti udobnost življenja u svom domu, no ne izaziva nikakav "poremećaj" u programu pametne kuće. Isto se, uostalom, događa i u domu koji nije pametan.
Realan rizik predstavlja hakiranje pametne kuće, premda je to težak i skup zadatak za hakera. Upravo stoga oni koji izvode takav sustav moraju biti odgovorni, educirani i osposobljeni sustav izvesti tako da takve pokušaje onemoguće. Odgovornost moraju preuzeti i sami stanari i voditi računa da pristupnu šifru, mobitel ili računalo kojim se može upravljati sustavom drže pod nadzorom.
Mogućnosti upravljanja pametnom kućom su brojne, a koje ćete odabrati ovisi o vašem budžetu. Vaš dom može biti i “djelomično pametan”. Tako možete odabrati da sustav obuhvati samo rasvjetu, a izuzme sustav grijanja i ventilacije. Ipak, sveukupna dobit je najveća ako je cijela kuća integralno obuhvaćena pametnim sustavom.
Je li pametno uložiti u pametnu kuću?
Nekada je pametna kuća bila predmet zabave bogataša i informatičkih zanesenjaka. Jedan od vlasnika pametne kuće, Bill Gates u svoj sustav pametne kuće uložio je više od 100 milijuna dolara. Pametna kuća i danas je svrstana u kategoriju nepotrebnog luksuza, posebice u Hrvatskoj. No, za 5-10 godina bit će jednako normalna kao što je danas normalna struja i voda u kući. Dolazi vrijeme kada će kuća bez pametne instalacije biti kao kuća bez internetskog priključka.
Pametna kuća se danas u Hrvatskoj još ne isplati jer se ulaganje u ovakve tehnologije ne subvencionira. Međutim, u zemljama zapadne Europe situacija je znatno drugačija, budući da je i cijena energenata znatno skuplja nego u Hrvatskoj. EU je, uostalom, vrlo proaktivno pristupila ostvarenju cilja smanjenja potrošnje energije za 20% do 2020. godine pa je razumljivo da se u zemljama članicama EU ovakvi sustavi subvencioniraju.
U Hrvatskoj trenutno ima između 100-150 pametnih kuća, od toga ih se velik broj nalazi u Istri. Za 5-10 godina i Hrvatska će se pridružiti rastućem trendu pametnih kuća, no naknadna ugradnja pametnih instalacija na gotovom objektu složena je i skupa. Stoga, ako ste u fazi planiranja ili gradnje pripremite svoj dom za blisku budućnost.