Studenti se žale: Neki profesori objave materijale i ne predaju...

Nastava je 16. ožujka i na fakultetima te visokim učilištima prebačena u online okruženje. U ovih sedam tjedana na nekim sveučilištima već su održane i prve online diplome, a visoka učilišta napravila su prve analize ovakvog izvođenja nastave, te rane prognoze što će biti s ljetnim ispitnim rokovima, kolokvijima i nastavom. S popuštanjem mjera najavljen je i povratak studenata na vježbe i onaj dio stručne nastave koji se odvija u laboratorijima, a glavni ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najavio je skoru objavu epidemiološkog okvira za to otvaranje fakulteta.

24sata na svojoj web-stranici u prva dva tjedna travnja provela su anketu medu studentima o provođenju nastave na njihovim fakultetima. U anketu se uključilo 1995 studenata svih godina s 43 fakulteta, visokih učilišta i drugih visokoobrazovnih institucija. Važno je napomenuti kako ovo nije statistički reprezentativni uzorak, već smo odgovore uzeli kao indikativan vodič za promišljanja o provođenju nastave na daljinu u visokom obrazovanju. 

Prema odgovorima studenata, u tim prvim tjednima nešto više od polovice studenata na svojim matičnim institucijama pohađalo je online nastavu, jedna trećina imala je samo neke kolegije, a njih 13% nije pohađalo ništa. Kad se situacija razloži po institucijama, vidi se jako velika raznolikost. S jedne strane spektra nalaze se fakulteti koji su organizirali manje od pola ukupne satnice vježbi i predavanja, a značajan je postotak i onih za koje su studenti odabrali da slušaju manje od trećine predavanja i vježbi. Dobili smo i puno komentara da se online nastava svodi na postavljanje materijala za čitanje na repozitorije bez ikakve interakcije.
 

Važno je istaknuti i kako su u ovih sedam tjedana i oni fakulteti koji su u našoj anketi imali lošije rezultate, uspostavili gotovo u potpunosti online nastavu. No u usporedbi s osnovnim i srednjim školama podaci CARNET-a pokazuju kako su se fakulteti i sveučilišta nešto sporije prebacivali na online kolegije.

Tako je primjerice, 20-ak studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu u našoj anketi izjavilo kako je im je organizirano manje od 30 posto online predavanja i vježbi. Ti su studenti lošiju ocjenu svome fakultetu dali i za cjelokupnu podršku u tranziciji od učionice do online nastave.

Službeni podaci tog fakulteta ipak govore o puno boljoj situaciji. Na fakultetu na kojem studira oko 2000 studenata, unatoč brojnim oštećenjima u potresu, nastava je praktično bez prekida prebačena u online okruženje, navode u tamošnjem uredu za e-učenje.

- Ako se uzme u obzir da je prije pandemije prosječna posjećenost bila između 60-80.000 posjeta tjedno te da se broj mjesečnih posjeta kretao od 250.000 do 300.000 , jasno je da je sadašnje prosječno povećanje na 200.000 posjeta tjedno rezultira s gotovo 900.000 posjeta mjesečno. To predstavlja povećanje aktivnosti unutar LMSa od 2,5 do 3 puta (LMS je platforma Medicinskog fakulteta za online nastavu) - navode s Medicine. Kako ističu, posjećenost svih kolegija u LMS-u malo je pala u tjednu nakon potresa, a velika je i aktivnost pojedinih kliničkih katedri koje imaju svakodnevne webinare s malim studentskim grupama.
Na Medicini ističu i kako su ove godine održali online prijemni ispit za studij medicine na engleskom jeziku, na kojem je sudjelovalo 65 izraelskih kandidata.

'Previše nastave su materijali za čitanje'

U anketi 24sata stiglo je i puno komentara da se online nastava svodi na postavljanje materijala za čitanje na repozitorije bez ikakve interakcije. Daleko najslabije kotirao je Pravni fakultet u Splitu s manje od 10% organiziranih predavanja i vježbi, zatim zagrebački Prehrambeno-biotehnološki fakultet i Kineziološki fakultet, Veleučilište u Karlovcu, Veleučilište u Rijeci te Zdravstveno veleučilište s manje od 30% organiziranih predavanja i vježbi.

Na Kineziološkom fakultetu odgovaraju kako se online nastava provodi za njihovih 1299 redovitih studenata, te su svi predmeti koji se održavaju u ljetnom semestru aktivni i održavaju se na platformi Merlin. Kako kažu, studenti su se odazvali kao i u kontaktnoj nastavi, a problem koji je najviše mučio nastavnike i studente je nemogućnost izvođenja praktične nastave, tj. vježbi iz različitih sportova. 

- Nastavnim planom i programom u ljetnom semestru je predvidena i terenska nastava iz pojedinih predmeta za koju još nemamo nikakvih informacija hoce li se i kada ce se moci održati. S obzirom da akademska godina traje do 30. rujna, nadamo se da cemo do tada moci nadoknaditi dio propuštene prakticne i terenske nastave - navodi se u odgovoru dekana Tomislava Krističevića. Na tom fakultetu i ispiti se od 14. travnja održavaju online, pismeni na Merlinu, a usmeni preko Microsoft Teamsa, Zooma ili neke druge platforme. Kako ističe Krističević, mogućnosti i prednosti online sustave za neke oblike nastave su neupitne, no generalno gledano ona ne može zamijeniti klasične oblike.

Osim što se u karanteni ne mogu koristiti potrebni prostori, laboratoriji, te neophodna oprema koja se koristi na mnogim fakultetima, u online nastavi isključen je i timski rad. 

To su istaknuli i studenti u našoj anketi. Pitali smo kako procjenjuju vrijednost online nastave u odnosu na klasičnu učioničku kako bismo uvidjeli ima li deklarativna nastava zaista i smisla i koliko je stvarno truda uloženo u pripremu i provedbu. I dok je primjerice, splitski Pravni fakultet od svojih studenata dobio ocjenu "bezvrijedno", provedba online nastave na najvećem dijelu fakulteta, veleučilišta i visokih škola može se okarakterizirati ocjenom "puno manja vrijednost od učionice“.

Stiže epidemiološki okvir za laboratorijske vježbe

S tim se slažu i na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, koji je u našoj anketi također dobio dosta loše ocjene studenata.

- S obzirom na ograničenja nastave na daljinu (tehnički problemi, ograničenja online alata, broj licenci za korištenje online alata), najveći problem je nemogućnost održavanja laboratorijskih vježbi. Unatoč tome, sve aktivnosti potrebne za prilagodbu i odvijanje nastave na daljinu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu provedene su na vrijeme, stalno se prate i unapreduju te slijede upute nadležnih tijela - navodi dekanica Jadranka Frece. 

Nacionalni stožer za civilnu zaštitu pripremio je i epidemiološki okvit za izvođenje vježbi. Od ponedjeljka počinju laboratorijske, kliničke i umjetničke vježbe na fakultetima.

U anketi Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta sudjelovalo je 359 studenata, te su nastavi na daljinu dali prosjecnu ocjenu 3,43, a komunikaciju s nastavnicima 3,72. Kažu kako je 94 posto njihovih studenata zadovoljno ili djelomično zadovoljno s nastavom na daljinu. Na PBF-u se provode i provjere znanja, preko Merlina, Skypea, Zoom-a isl. 
- Preporučeno je da gdje god je izvedivo,  nastavnici pripreme provjeru znanja putem online alata u slučaju da se ispiti ne budu mogli odvijati na uobičajeni način tijekom ljetnog ispitnog roka. Za vrijeme ove situacije, održane su i dvije obrane doktorskih radova te obrane više diplomskih radova na daljinu - ističe dekanica.

Ne mogu do literature jer ne rade knjižnice

Lošije ocjene organizacije online nastave u našoj su anketi dobili Pravni fakulteti u Splitu, Osijeku i Zagrebu, pri čemu treba uzeti u obzir da je Pravni fakultet u Zagrebu pretrpio ogromna oštećenja sve četiri zgrade u potresu, što je izazvalo velike poteškoće u izvođenju nastave. Studenti Veleučilišta u Rijeci, te u Karlovcu su također imali zamjerki.
No uprave ovih veleučilišta ističu kako njihovi podaci ukazuju drugačiju sliku.

- Na naših 14 programa upisano je 1800 studenata, te ih je prema našoj kontinuiranoj anketi, većina izrazila zadovoljstvo nastavom na daljinu. Nezadovoljstvo studenta smo uočili na dva studijska programa koji imaju pojedinačno, isto ili više negativnih ocjena nego svi ostali studiji zajedno. No oko 70 % studenata s 12 studija nastavu na daljinu ocjenjuju jako dobro. Pritom 56 % s maksimalnom ocjenom tj. smatraju da ce uspješno savladati sve ishode učenja - navodi se u odgovoru Veleučilišta u Rijeci. Oni ističu i kako se kod njih online nastava provodi iz svih trenutno aktivnih kolegija, kako su nastavnici dužni tjedno slati detaljna izvješća o radu, te da rade na više platformi i sustava za online nastavu.

- Neki studenti preferiraju asinkroni način (objavu materijala, zadataka, objašnjenja, slanje zadaća, forume, projekte itd.), a neki studenti sinkroni način (predavanja u "realnom“ vremenu) i onda samo taj način smatraju „online nastavom“. Zbog tog nerazumijevanja vjerojatno dolazi do ovako iskrivljenih ocjena. Asinkroni način pogoduje studentima koji ne mogu u zakazano vrijeme biti online (jer rade / imaju mladu braću i sestre koji imaju prioritet u korištenju računala / internetska veza u tom trenutku nije dobra ili nemaju kameru i mikrofon itd.) te se materijalima, objašnjenjima, lekcijama i aktivnostima može pristupiti u trenutku kada za to imaju uvjete - kažu na Veleučilištu u Rijeci, ističući i specifičan problem literature koja je dostupna samo u tamošnjoj knjižnici. Kako napominju, online nastava ne može zamijeniti direktan kontakt i rad. Dio ispita već odrađuju online, a ljetni ispitni rok ovisit ce o epidemiološkim preporukama.

Ministarstvo pomaže, ali...

Na Veleučilištu u Karlovcu, gdje studira 2200 studenata, kažu kako njihovi studenti kao najveći problem online nastave nalaze u činjenici da se moraju daleko više truditi, te samostalno raditi. Ipak, ističu kako su se uz pomoć Ministarstva i CARNET-a uspjeli brzo prebaciti u online sustav.

- Problemi su s informatičkom pismenošću i informatičkom opremom. Radi se o posebnim aplikacijama koje na nekim računalima ne rade. Ministarstvo nam pomaže, no s resursima nisu dobri. U Merlinu je moguće održati tek dva predavanja istovremeno, onda se prebacujemo na ZOOM itd. Big Blue Button smo uveli drugi po redu nakon FOI, to nam je dovoljno za provođenje online nastave - kažu na karlovačkom Veleučilištu, te ističu još jedan problem: Izvanredni studenti koji su platili za jedan oblik nastave, a sad dobivaju drugi. Kako nam kažu, tim studentima omogućit će se plaćanje na rate. Što se tiče ispita, nastavnicima su dali preporuku da, ako mogu, održe ispite na daljinu. Dobro su prilagođeni za ispite na daljinu, mogu se odlučiti sada održati ispit ili ga odgoditi za prvi tjedan lipnja, s tim da tada mora obavezno ići na daljinu.

Što se tiče dijela koji studente pogotovo muči, a to su međuispiti i ispiti, zanimljivo je bilo uvidjeti da jedna petina fakulteta izvodi sve ispite online, jedna trećina izvodi poneke ispite, dok se gotovo polovica odlučila pričekati povratak u učionice kako bi ocijenili studente.

Odgodili nastavu da sve pripreme

Među fakultetima i učilištima dobru ocjenu su dobili stručni studiji, privatne obrazovne institucije i fakulteti koji provode IT studije kao što su Algebra, VERN, ZŠEM, te Ekonomski fakultet u Rijeci, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Sveučilište Sjever, Veleučilište u Bjelovaru, FOI i FER.

Tako primjerice na VERN'-u, gdje studira više od 1200 domaćih i stranih Erasmus studenata, ističu kako su odgodili nastavu na desetak dana kako bi pripremili nastavnike, te potrebne platforme za nastavu. Uz intenzivnu online edukaciju predavača, pilot-fazu uz IT podršku, kroz dva tjedna pokrenuli su online nastavu za svih 14 studija.
- Ovakav uspjeh postigli smo dobrom pripremom i planiranjem te razvojem partnerskog odnosa sa studentima koji je jako važan u ovim posebnim okolnostima - istice Vlatko Cvrtila, dekan Veleucilišta VERN'. Kako tvrdi, više od 80 posto studenata aktivno sudjeluje u nastavi. 

Zagrebačka škola ekonomije i managementa, koja je među prvima pokrenula online nastavu, već 20 godina koristi sustav e-učenja. 

- Na ZŠEM-u je razvijeno više od 300 e-learning kolegija. Pomno prateći razvoj situacije s COVID-19 virusom u Kini, još u siječnju intenzivirana su dodatna online usavršavanja za naše nastavnike, koja se provode još uvijek kako bi se sve kolegije sadržajno obogatilo, te bi oni ponudili raznovrsnost mogućnosti te dodatnih alata za uspješno izvođenje online nastave - kažu na ZŠEM-u.
Kako ističu, svi njihovi kolegiji, predavanja, seminari, kolokviji itd. održavaju se nesmetano u sustavu na daljinu, održali su i prve diplome, a očekuju i da će ispiti u ljetnom roku dobro funkcionirati. Koriste se s nekoliko platformi, od CARNET-ovog Moodlea, do Zoom-a i Loom-a.
- Kako bismo se prilagodili i maturantima te nadolazećim generacijama, 18. travnja organizirali smo i potpuno online prijamni ispit. Kandidati su ispunjavanjem ankete pokazali kako im je važno postojanje online mogućnosti studiranja, svidio im se online prijamni ispit - rekao je Goran Oblaković, prodekan preddiplomskih studija.

Na Algebri kažu kako su online nastavu dočekali spremni pa se raspored s početka semestra, uz izuzetak nekih specifičnih vježbi crtanja, nije mijenjao ni u virtualnom okruženju.

- U ovisnosti o potrebama specifičnog kolegija ili modula, studentima se po redovnom rasporedu prenose predavanja – prezentacija i digitalizirani zapis ploče, ali i video s predavačem. Interakcija sa studentima se može obavljati kao i u učionici kada je riječ o manjim grupama i to u trenucima kada predavač omogući glasovnu komunikaciju. Chat sustav je omogućen cijelo vrijeme i preko njega se postavljaju brza pitanja i traže odgovori na kvizove. Suradnjom s tehnološkim vendorima kao što su Adobe, Oracle, Microsoft, IBM i drugi, osigurali smo da studenti mogu na svoja računala instalirati sve potrebne softvere, a naša referada je i prije ove krize bila u potpunosti digitalizirana tako da su studentima sve usluge i dalje tu – od izdavanja potvrda, izdavanja knjiga, komunikacije s profesorima i mentorima, sve do prijava ispita.

Više od 90 posto studenata je aktivno na nastavi i vježbama u proteklih šest tjedana, a posjećenost svakog pojedinog termina predavanja je oko 70 posto, unatoč tome što smo relaksirali uvjete dolaznosti za dobivanje potpisa. Drugim riječima, studenti su jako zadovoljni i vide vrijednost u predavanjima - kaže dekan Algebre dr.sc. Mislav Balković.

Dodaje kako su spremni i za situaciju da ljetni ispitni rokovi zbog epidemioloških mjera ne budu mogući u klasičnom formatu.

- Jedna trećina svih ispita na Algebrinim studijima se već duži period izvodi u obliku projektnog pristupa tako da tu studenti neće osjetiti razliku u načinu polaganja ispita jer već kroz cijeli semestar rade na svojim projektima. Ostale ispite provest ćemo kroz online ispitni sustav koje švedsko ministarstvo obrazovanja koristi i kod svojih nacionalnih testiranja. U prošlih mjesec dana smo održali čak i obrane završnih i diplomskih radova pred povjerenstvima u virtualnom okruženju, ne umanjujući dosadašnje kriterije - dodao je Balković. Reakcije studenata su, kaže, iznimno pozitivne.

- Siguran sam da se ocjene kvalitete online nastave jako razlikuju od fakulteta do fakulteta, a ukoliko nije postavljen i jedinstveni standard institucije, onda je problem velik. Mi nismo dopustili da se standard, intenzitet ili tehnologija on-line obrazovanja prepusti svakom nastavniku ili asistentu na volju jer bi to bilo krajnje neozbiljno.

Generalno, na duži rok provedbe on-line nastava može biti i bolja od klasične učioničke ako se zaista provodi sustavno, no u nekom dijelu kombinira s laboratorijskim vježbama u učionicama. Nešto slično su izrazili i Algebrini studenti u istraživanju provedenom početkom travnja, gdje su iskazali zabrinutost ukoliko se dulje vrijeme stvari budu odvijale isključivo u on-line formatu, bez laboratorijskih vježbi, nedostaje im društvena komponenta studiranja, a očekivano ne znaju što očekivati od rezultata završnih ispita. Na sve navedeno smo već odgovorili dok za preostalih par izazova čekamo završetak epidemioloških mjera u laboratorijima koji će biti usklađeni s novim preporukama.

Međutim, prema informacijama s terena jasno je da jako puno studenata u Hrvatskoj zapravo uopće nije prisustvovalo strukturiranoj on-line nastavi nego su bili prepušteni volji, entuzijazmu i znanju pojedinih profesora. Iz tog razloga je i jasno zašto njihova procjena nije bolja - zaključio je.

-