'Studenti varaju, ali im društvo, pa i nastavnici daju loš primjer'

Najčešći oblici akademskog nepoštenja studenata jesu nepravilno citiranje, prepisivanje na ispitima, plagiranje,kopiranje seminara drugih studenata ili članaka autora bez navođenja izvora, zamjena riječi ili parafraziranje kako bi se zaobišli detektori plagiranja, preslikavanje strukture drugog rada, korištenje ranijih radova, plaćanje za izradu cijelog rada, varanje na ispitima uživo ili na daljinu, lažno predstavljanje i slično. Uzroci takvih ponašanja povezani su s načinima izvođenja nastave, ponašanjem nastavnika, ali i širim socioekonomskim okruženjem koje tolerira nepoštenje, poručili su sudionici konferencije "Koliko nas brine akademsko (ne)poštenje studenata?" održane 25. studenog u Zagrebu u organizaciji Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Akademsko nepoštenje dugoročni je problem društva, a ne isključivo visokog obrazovanja, poručili su.

Veća učestalost akademskog nepoštenja u Hrvatskoj (varanje na ispitu 80,9 % studenata i plagijarizam 87,3 %) u odnosu na svjetski prosjek (67,8 %), a posebice u odnosu na zemlje poput SAD-a (4,8 % studenata), Kanade (6,4 % studenata) i Švedske (1,1 % studenata). Akademsko nepoštenje ima negativne posljedice za društvo: profesionalno nepoštenje, korupcija, kriminal te zaostajanje u gospodarskom razvoju, zaključeno je. 

Može se ustanoviti i kako su među najčešćim uzrocima načini izvođenja nastave i metode usvajanja znanja; ponašanja nastavnika, šire socioekonomsko okruženje i društveni odnosi (tolerancija prema nepoštenju). Pritom je pandemija bolesti COVID-19 donijela mnoge promjene i izazove u sektoru obrazovanja, među kojima je i naglo pomicanje nastave iz učionica na digitalne platforme što je više nego ikad ukazalo na važnost akademskog integriteta i čestitosti, istaknula je na otvorenju događanja mr. sc. Sandra Bezjak, v. d. ravnatelja AZVO-a.

O studentskom nepoštenju, stanju u Hrvatskoj i svijetu te nacionalnim propisima i njihovoj primjeni govorili su dr. sc. Rudolf Kiralj (Veleučilište u Bjelovaru) i prof. dr. sc. Ivana Kunda (Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci). 

Akademsko nepoštenje u Hrvatskoj daleko je učestalije u odnosu na svjetski prosjek, posebno u odnosu na zemlje poput Švedske, Kanade i SAD-a. Međunarodna istraživanja ukazuju na korelaciju između akademskog i profesionalnog nepoštenja, korupcije i gospodarskog razvoja pa je tako u slabije razvijenim zemljama uočen veći stupanj akademskog nepoštenja, pojasnio je dr. sc. Rudolf Kiralj.

- Ako želimo drukčije rezultate, trebamo prestati raditi isto - poručila je prof. dr. sc. Ivana Kunda te dodala kako to podrazumijeva prije svega sustavnu edukaciju i osvještavanje i studenata i nastavnika o važnosti akademskog i profesionalnog integriteta.

Foto: AZVO

U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali: prof. dr. sc. Ana Tkalac Verčič (Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc. Sven Marcelić (Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru), Jurica Đurić (Visoka škola za informacijske tehnologije), predsjednica Hrvatskog studenskog zbora Bruna Bandula (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i studentica Vida Žagar (Sveučilište VERN).

Panelisti su se složili kako se akademskom nepoštenju ne pridaje dovoljno pozornosti, s obzirom na njegove šire društvene i gospodarske posljedice te kako je potrebno nepoželjna ponašanja na odgovarajući način sankcionirati, a pri tom ne izostaviti sustavnu edukaciju svih dionika.