Švedska: Ovdje djeca učiteljima i roditeljima na roditeljskom govore oko čega trebaju pomoć

Prije šest godine Anđa Derdić iz Požege ušla je u avion sa svoje troje djece, Brigitom, Valentinom i Damjanom, koji im je obećavao bolju budućnost i sa suzama u ocima oprostila se od Hrvatske. Ova majka sjeća se odlaska u nepoznato kao da je bio jučer. Iako ju je bilo strah znala je kako svojoj djeci želi osigurati svijetlu budućnost kakvu u Hrvatskoj ne bi imali.

2014. godine obitelj je donijela odluku o preseljenju i isto ljeto se odselili u Helsingborg, grad na jugu Švedske. Glavni razlog za preseljenje je bila ekonomska situacija koja je u Hrvatskoj svakim danom bila sve gora, a potrebe obitelji su bile sve veće i veće. Naime,djeca su išla u osnovnu i srednju školu  i samim time potreba za financijskim sredstvima se mijenjala iz godine u godinu.
-    U Hrvatskoj je obrazovanje  često privilegija, a ne pravo pojedinca i u velikoj mjeri ovisi o statusu i mogućnostima samih roditelja.- rekla nam je Anđa jedne od glavnih razloga preseljenja.

Brigita, Anđina kći tada je završila 2. razred Katoličke gimnazije u Požegi, a sinovi, Valentin i Damjan, završili su 7. i 5 .razred osnovne škole. Osnovna škola u Švedskoj je obavezna te je sam upis u nju jednostavan, nakon prijave preseljenja u općini, obitelj je dobila poziv od škole za prvi sastanak s učiteljicom.    
- Iako je sada nešto drugačije, sinovi su tada proveli oko godinu dana učeći samo jezik s postupnim uvođenjem u nastavu  ponekih osnovnoškolskih predmeta, a kasnije su krenuli u razred kojemu su pripadali prema svojoj dobi - objasnila nam je Anđa te nadodala kako je Švedska država s puno iskustva sa strancima i vrlo urednim školstvom te procesom integracije djece sve dobi.    
Njena djeca vrlo su brzo prihvatila novu okolinu i školstvo te su uspješno savladavali školsko gradivo.

'Školstvom se bave prosvjetni radnici'

- Naša djeca imaju razvijene radne navike i vrlo lako se integriraju i često istaknu znanjem u školi - rekla je majka kojoj je olakšavajuće bilo kako se školstvom bave prosvjetni radnici, a ne roditelji i što djeca ne dolaze kući s domaćim zadaćama koje roditelji ponekad ne bi mogli riješiti.    
Olakšavajuće joj je bilo, kaže nam, i što na početku školske godine nema nikakvih dodatnih izdataka osim kupiti rezervne patike i trenirku jer sve ostalo financira država. Pozitivno ju je iznenadila i činjenica kako u Švedskoj odlazak na izlete, kao i hranu plaća škola. Pristup u švedskom školstvu vrlo je individualan, te se dijete stavlja u prvi plan, a na roditeljskim sastancima dijete se pita na koji način mu učitelji i roditelji mogu pomoći u napredovanju.

Studira i mama, besplatno je

- Švedsko školstvo potiče kreativnost, traži se od djece da istražuju i javno iznose svoje mišljenje. Svatko je jednako vrijedan i svaki talent je jednako važan. Djeca vrlo rado idu u školu i nisu pod stresom.- navodi Anđa koja nadodaje kako se sjeća svakodnevno kroz razne radionice, pripremaju za život i vrlo je važno da nauče kuhati, šivati, plivati i konačno samostalno razmišljati. 
Švedsko školstvo nudi više mogućnosti svakome i u bilo kojemu dijelu života postoji prilika za obrazovanje pa tako i sama Anđa studira i trudi se postići bolje rezultate kako bi bila uzor svojoj djeci, ali i da bi si osigurala ekonomsku stabilnost    

- Školstvo je zaista besplatno i dostupno svima. Mi, odrasli, koji se teze uklapamo u društvo i teze savladavamo jezik, ovdje imamo priliku studirati na distanci i postići, uz puno rada i odricanja, relativno brzo ekonomsku stabilnost. Naravno, početak je zaista težak ali društvo je susretljivo i prihvaća svakoga tko želi raditi i napredovati. U početku, vrlo često, standard nam bude niži nego ranije, ali mi smo vrijedan narod i vrlo dobro prihvaćen u ovom društvu. Šveđani su zatvoreni ali vrlo korektni i nagrađuju svaki rad i cijene svako zalaganje u školi i na poslu - objasnila nam je Anđa.

Škola u Švedskoj ima dovoljno pa nema potrebe za nastavu u smjenama, svi idu u školu ujutro, a odnos učenika i profesora nije formalan već prijateljski. Škole su puno digitaliziranije pa se veliki broj  zadataka rješava preko interneta.
- Iako u školama ima manje stresa i ne vrši se pritisak na učenike, to ne znači da je obrazovanje lakše nego u Hrvatskoj. Svi učenici znaju svoja prava, ali i obaveze - kaže Valentin koji se u srednjoj školi istaknuo prvom pobjedom u povijesti škole u šahovskom turniru protiv profesora, a sada studira povijest u Lundu.

Najmlađi sin, Damjan, također je pohvaljen za uspješno savladavanje gradiva, a nastavio je svirati i tamburicu koju je naučio svirati u rodnoj Požegi kod profesora Tomislava Galića. Uz tamburicu svira i klavir. Damjan je sada učenik 2. razreda kreativne gimnazije, smjer programiranje gdje je vrlo uspješan i zadovoljan svojim izborom.

Anđina kćer, Brigita Derdić, u trenutku preseljenja tek je napunila 17 godina, ostavljajući iza sebe prijatelje koje je imala u rodnoj Požegi otežavalo joj je proces preseljenja, ali je znala kako je to potrebno za njenu bolju budućnost.    
Prvi korak pri dolasku u Švedsku je bio naučiti jezik s kojim se do tada nije susrela. S učenjem jezika započela je odmah nakon preseljenja, a šest mjeseci nakon dobila je sve osnovnoškolske predmete koje je trebala položiti na švedskom jeziku.    

- U roku godinu dana položila sam sve predmete na švedskom jeziku koji se inače uče tri godine - objasnila nam je Brigita koja je u Hrvatskoj završila dva razreda srednje škole koji joj se u Švedskoj nisu priznali i morala je krenuti ispočetka.
Upisi za srednju školu održavali su se preko interneta i moglo se upisati najviše 15 programa. Brigitin prvi izbor bila je Prirodoslovna gimnazije koju je u konačnici i upisala.

'Nije bilo toliko suza kao u Hrvatskoj'

- Na početku mi je bilo jako teško u školi jer sam se susretala s puno novih riječi. Trebalo mi je par mjeseci da se naviknem, a kada sam se napokon navikla sve mi je pošlo po ruci.- govori Brigita koja je hrabro kročila u nepoznato i nadodaje kako srednja škola u Švedskoj traje tri godine, a osnovna devet tako da otprilike dođe na isto kao u Hrvatskoj.
Tempo u švedskim školama je drugačiji, uči se puno, ali za Brigitu nije bilo toliko stresa i suza kao sto je bilo u Hrvatskoj u gimnaziji. Učenici se uče na bolji način, a Brigita nam kaže kako se rijetko uče nebitne informacije. U Prirodoslovnoj gimnaziji koju je upisala nije bilo predmeta poput glazbene i likovne kulture. Tjelesna kultura obavezna je prve dvije godine, a već treće, tjelesni se nalazi na popisu izbornih predmet.

-     Učenicima se pokušava olakšati njihovo školovanje i svatko si bira ono što je njemu zanimljivo. Popis izbornih predmet stvarno je velik od web dizajna, jezika do predmeta na kojima se uče različiti plesovi.- govori nam ova predivna mlada dama kojoj je preseljenje iz Hrvatske donijelo samo dobro.    

Na početku školovanja učenici dobivaju laptop koji koriste kroz cijelu srednju školu, a njega se vraća pri završetku školovanja. Još jedna stvar koja se znatno razlikuje u švedskom školstvu su knjige. Knjige se ne kupuju već se posuđuju u knjižnici, a svaka škola ima svoju knjižnicu gdje se posude knjige na početku jednog predmeta i vraćaju se kada se predmet završi. Knjige se u Švedskoj rijetko nose kući jer u školi svaki učenik ima svoj ormarić gdje se ostavljaju knjige koje učenicima nisu potrebne za određeni dan. Većina predmeta traje cijelu godinu, a neki poput matematike, traju kraće, jer 4 stupnja matematike se uči kroz 3 godine.

Djeca su u školi si od 8:30 do 15:00, a maksimalno se na dan sluša pet predmeta. Jedan sat u Švedskoj traje 75 minuta, a odmori traju od 15 do 30 minuta. Također, postoji i odmor za ručak koji traje sat vremena, a jede se u školi, besplatno.
- Škole koje se nalaze u samom centru grada imaju školsku karticu koju koriste da jedu u ”restoranima” po gradu besplatno, škola im placa dnevno jedan obrok. Vjerujem da je to iz razloga jer je sam centar i škole tamo nisu toliko velike kao one malo dalje, tako uglavnom nema mjesta za velike blagovaonice.- rekla je Brigita koja je srednju školu završila prije godinu dana.

Državljanstvo za policijsku školu

Upisi za faks također se znatno razlikuju nego u Hrvatskoj. Oni kreću na proljeće, dok škola još nije završila. Tada učenici odabiru program i željeni faks, a nakon završetka srednje škole, škola sama šalje ocjene fakultetima koje su učenici stavili na liste.
- Odgovor se dobije sredinom srpnja i tada se treba potvrditi želiš li ići na taj faks ili ne - objašnjava Brigita.
Kraj srednjoškolskog obrazovanja u Švedskoj se slavi. Ujutro se s razredom ide na doručak koji bude kod jednog od učenika iz  razreda.
- Obavezno se pije šampanjac, to je tradicija. Kasnije prisustvujemo raznim nastupima i dodjeljuju se nagrade najboljim učenicima - rekla nam je Hrvatica sa švedskom adresom.    
Brigita trenutno radi i čeka državljanstvo da bi se mogla upisati na fakultet za policajku. Jedino za policajku treba državljanstvo, a državljanstvo se može zatražiti nakon pet godina Policijska škola u Švedskoj traje 3 godine, testovi za upis su puno teži nego oni u Hrvatskoj. Svaki kandidat treba položiti fizički test, test inteligencije i na kraju se ide kod psihologa. Također, potreban je i pregled liječnika i polaganje testa plivanja.
- Nakon toga mi je u plan studirati kriminologiju, dok radim kao policajka. Ovdje puno njih radi istovremeno dok idu u školu i to nije nikakav problem - za kraj nam je rekla Brigita.