Tehničko veleučilište Zagreb: Stvaramo vrhunske stručnjake za digitalni CSI i ekonomiju

Tehničko veleučilište Zagreb ove će jeseni promovirati prvu generaciju diplomiranih digitalnih forenzičara i digitalnih ekonomista. Na ovim specijalističkim dvogodišnjim studijima TVZ-a još traju jesenski upisi, pa smo razgovarali s upravom o kakvim je programima riječ.
Digitalna forenzika i ekonomija zanimanja su koja su već sad izuzetno tražena u privatnom sektoru, a stručnjake zapošljavaju i državne tvrtke te institucije, od MUP-a do AKD-a i HNB-a, kaže nam nova dekanica, izv. prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić, koja 1. listopada preuzima dekanski mandat.
- Obje ove struke prilično su interesantne mladim ljudima, studentima, ali i već zaposlenim inženjerima, jer su ti studijski programi koncipirani u zadnjih pet godina, baš prema sadašnjim potrebama tržišta. Svima koji vole gledati ‘CSI’ bit će bliska digitalna forenzika jer se bavi otkrivanjem pronevjera, krivotvorenja, internetskoga kriminala.

Slučajevi koje gledamo u serijama događaju se i u našoj okolini, zato sustavno educiramo buduće stručnjake da znaju metode koje se provode i u procesima koji se događaju i u Hrvatskoj i u Europi, gdje naši studenti pronalaze radna mjesta. Nove generacije su navikle, i korona je tome pridonijela, da se trguje na potpuno drukčiji način, preko interneta, da se oglašava preko interneta, da su društvene mreže dio ekonomije i promocije - ističe dekanica.

Otkrit će i lažirane testove

Uzbudljiv naziv studija odgovara i onome što se u njemu proučava. Od dubinske analize papirnatih novčanica te vrijednosnih papira, i to najsuvremenijim uređajima, do istraživanja svih vrsta digitalnih informacija, podataka, digitalnog poslovanja te, naravno, digitalnih prijevara, kriminala, hakiranja. Kako ističe dekanica, sve je više i online nastave i poslovanja, što također može podleći pronevjeri. Forenzičar pritom može ustanoviti cijeli tijek podataka koji ide internetom i ustanoviti gdje je došlo do određenog presretanja, pogreške ili nečeg što nismo željeli.

Na TVZ-u rade na suvremenom odnosu prema studentima.
- Studiji su koncipirani prema onome što treba ljudima da odmah počnu raditi u traženom području. Izrađivali smo ih u suradnji sa stručnjacima, profesorima, ali i privredom.

'Najteže je gradivo koje ne motivira'

- Želimo da se naši studenti ne bune da uče nešto što im je vrlo apstraktno, što smatraju da im nikad neće trebati jer samim tim stvaraju određeni otpor prema gradivu, knjizi, stolcu, učenju. Najteže je gradivo koje nas ne motivira i koje nije primjenjivo. Jer kada dođete na visoko učilište i specijalistički studij poput ovog, stječete znanja za koja, dok ih učite, znate gdje ćete ih primijeniti - tumači Jana Žiljak Gršić. To je koncept na kojem počiva cijeli TVZ. Njihovi studenti, primjerice, sudjelovali su i u europskom projektu stvaranja Digitalnog novčanika.

- Studenti koji završe digitalnu ekonomiju potkovani su i informatički i marketinški. Dobit će znanja bliža znanju informatičara nego tradicionalnoga knjigovođe. Upravo studenti koji naginju ekonomiji, a dolaze s informatike, često upisuju ovaj studij. Na ekonomiju upisujemo do 30 studenata, što je prednost za njih jer se s njima radi u manjim grupama, laboratorijski, konzultativno itd. To je elitna nastava, s vrhunskim nastavnicima, instrumentima i atraktivnim predmetima - ističe dekanica.
Specijalističke studije, koji stoje 15.000 kuna po godini, studenti upisuju nakon završene tri godine dodiplomskog studija, uz potrebnih 180 ECTS bodova. Mogu ih upisati nakon različitih studija, pri čemu povjerenstvo odlučuje o eventualno potrebnoj razlici ispita. TVZ osigurava i dodatan rad sa studentima kojima nedostaju određena predznanja.

Uz oko 150 zaposlenih nastavnika, od kojih većina ima doktorat u svojim područjima, predavanja drže i mnogi stručnjaci iz specifičnih područja koja se proučavaju tijekom studija.
- Dobivamo pozitivne ankete i od završenih studenata i od tvrtki koje ih zapošljavaju. To je motivirajuće i nama profesorima i našim studentima. Vrlo je lijepo ući u učionicu kad nam studenti postavljaju pitanja, kad žele znati, kad su oni u akademskom pristupu kolege, suradnici u stjecanju znanja, a ne osobe koje moraju reproducirati zadano gradivo. Oni su dionici u procesu učenja i mi surađujemo s njima - zaključuje Jana Žiljak Gršić.