U Zagrebu i okolici nedostaje 10000 građevinara i ugostitelja

Strukovno obrazovanje među najvažnijim je okosnicama kurikularne reforme. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nedavno je raspisalo natječaj za stvaranje centara kompetentnosti po županijama - taj će program odabranim strukovnim školama pružiti mogućnost da novcem EU fondova nabave najsuvremeniju opremu, educiraju nastavnike, ali i omoguće učenicima što više praktičnog  rada u poduzećima i tvrtkama.

Zašto je važno poboljšati razinu strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj, razgovarali smo s ravnateljem Obrtničkog učilišta Draženom Maksimovićem, koji će biti panelist na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".

Kako do sada obrazovanje nije bilo „top“ politička tema, a poglavito strukovno obrazovanje, poslušalo se EU gdje je to jedan od bitnih prioriteta. Razlog je vjerojatno i u tome da se vidljivi rezultati osjete tek nakon dva mandata. Da bi se u potpunosti ostvarili ciljevi centara kompetentnosti, Ministarstvo znanosti je vjerojatno napravilo studiju izvodljivosti koja je uključila strategiju industrijskog razvoja, postojeće kapacitete MPS-a, kao i velikih poduzeća, mogućnosti povezivanja s gospodarstvom te zaključke LPZ-ova. Također je vjerovatno u studiji proučena ekonomska održivost istih. Uvođenjem sustava kvalitete u provođenju strukovnog obrazovanja dobivaju svi: 
-učenici i roditelji jasno znaju što se može raditi nakon završetka škole,
-nastavnici imaju jasnu sliku koje kompetencije učenici postižu,
-poslodavci jasno vide što učenik zna i može nakon završenog školovanja i koliko to „vrijedi“ na tržištu rada.

Obrtničko učilište u svome spektru djelovanja posebno se bazira upravo na strukovnom obrazovanju - i sami nudite tečajeve i izobrazbu - koja zanimanja su trenutno najtraženija i kakva je situacija što se tiče potražnje za radnicima? 
Trenutno su najtraženija zanimanja u graditeljstvu i ugostiteljstvu. Određene procjene pokazuju da na području Zagreba i županije nedostaje više od 10.000 radnika u ovim granama. No traže se radnici i u strojarstvu, elektrotehnici, uslugama. 

Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo odlaska desetaka tisuća naših ljudi u inozemstvo, gdje posebice oni sa strukovnim zanimanjima brzo pronalaze dobro plaćeni posao u odnosu na Hrvatsku. Mijenja li se ta situacija, mogu li ti isti ljudi sada biti jednako ili približno dobro plaćeni i kod nas? 
Koliko nam je poznato u Učilištu, slika se mjenja iz dana u dan u korist osoba koje su završile strukovna zanimanja. Ne samo da su traženi na tržištu rada, već im se poboljšavaju uvjeti, kao i cijena rada. Naravno, cijena neto iznosa je još uvijek niža nego na "zapadu“, ali ako se uzme u obzir cjelokupni kontekst, naši ljudi mogu od "strukovlja“ živjeti.

Što mladi, poglavito učenici u strukovnim školama, očekuju od svog obrazovanja? 
Moramo biti svjesni da smo i mi roditelji malo krivi u kampanji "protiv“ strukovnog obrazovanja te nam se često dešava da se ista zanimanja omalovažavaju, a time i prenosimo krivu poruku mladima. Stoga krajnje vrijeme je da se taj tijek počne mijenjati.

Što bi se na državnom, institucionalnom nivou trebalo mijenjati da mladi poslije srednjeg ili visokog obrazovanja ne provode mjesece i godine na burzi, s konačnim rješenjem životnog problema u Irskoj ili Njemačkoj? 
Već se počelo mijenjati. Ako se upišu obrtnička zanimanja u gotovo svim smjerovima se mladi mogu zaposliti odmah nakon završene škole. Dobar odabir fakulteta također omogućuje vrlo brzo zapošljavanje, a cijena rada za iste još uvijek će našim poslodavcima predstavljati izazov glede Irske, Njemačke ....

Obrtničko učilište posebno se specijaliziralo za raspisivanje projektne dokumentacije za povlačenje sredstava iz EU fondova na obrazovnom području. Povlačimo li dovoljno novca koji nam je na raspolaganju, ako ne zašto ne? U kojim projektima škole pokazuju najveći interes i što bi trebalo da ih se potakne da u većoj mjeri razvijaju projekte? 
Prvenstveno još postoji "strah od projekata“ , a samo povlačenje sredstava ne ovisi samo o aplikantima već i o provedbenim tijelima koje raspisuju natječaje. Valja podsjetiti da je određeni vakuum postojao skoro dvije godine , što je i ostavilo traga. Škole pokazuju interes u širem spektru povlačenja sredstava, ali najmilija im je nova oprema. Za veću mjeru povlačenja je potrebna kontinuirana edukacija, ali i pridržavanje indikativnih planova objave natječaja.

Što je po Vama ključan problem obrazovnog sustava i nudi li kurikularna reforma rješenje? 

Kurikularna reforma ima veliku šansu, ali smo malo po strani stavili i Hrvatski kvalifikacijski okvir kao sinergiju kurikularne reforme. Ovo dvoje bi bila dobitna kombinacija za naš obrazovni sustav.