Uber o blokadi aplikacije: 'Žao nam je, ali to je neprihvatljivo'

Smatramo da je neprihvatljivo da u 21. stoljeću pojedinci pokušavaju prijetnjama i nasiljem zaustaviti rast tehnologije te slijedom toga, nadležno Ministarstvo mora reagirati na ovakav način, rekli su iz Ubera na navode da bi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture moglo zatražiti da se u Hrvatskoj zabrani korištenje Uberove aplikacije.

Iz Ubera dodaju da im je žao što Prometna inspekcija u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture želi zatražiti sudsku zabranu korištenja aplikacije, koju u Hrvatskoj svaki dan koristi više od 100.000 ljudi i još najmanje toliko turista. Ističu i kako više od 1500 partnera-vozača preko Ubera zarađuje za život.

Kako je objavio Večernji, Prometna inspekcija će ići na Prekršajni sud s optužnim prijedlogom da se aplikacija privremeno zabrani u Hrvatskoj. Zabrana bi bila privremena zbog izmjena zakona o prijevozu u cestovnu prometu, kojim bi se liberaliziralo taksi tržište i legaliziralo poslovanje Ubera. 

Božo Miletić iz Udruženja taksi prijevoznika u Hrvatskoj obrtničkoj komori rekao je prije dva dana na N1 televiziji da je prema njima zabrana aplikacije jedino rješenje, a ako se to ne napravi - najavili su da bi opet mogli izaći na ulice. 

Zabrana aplikacije bi donijela više štete nego koristi

- Zabranjivanje računalne aplikacije predstavljalo bi presedan u Hrvatskoj i vjerojatno bi donijelo svima uključenima u proces više štete nego koristi. Problemi i dileme koji su se pojavili u Hrvatskoj po pitanju nekih novih poslovnih modela koji su posljedica razvoja tehnologija nisu nešto nepoznato i u drugim državama gdje su poduzeća poput Ubera doživjela zabranu rada, ili su prodala svoje poslovanje lokalnim poduzećima - rekao je Saša Aksentijević, stalni sudski vještak za informatiku i telekomunikacije. Naglašava kako je djelatnost taksi prijevoza i prijevoza putnika često regulirana od lokalnih vlasti, takve su zabrane obično povezane uz lokalni kontekst. 

Iako se Uber percipira kao poduzeće koje pruža alternativni prijevoz, on operira u visokotehnološkom području i prijevoz je samo jedna od njegovih djelatnosti, a ključna vrijednost je baza korisnika i podaci o njima koje Uber ima, naglašava Aksentijević. Po tome je u svojoj srži bliži Googleu nego prijevoznim poduzećima, a specifičan je i po tome što se oslanja na nove poslovne modele, poput ekonomije gaže (gig economy). 

- Razvoj tehnologije je neminovan i nije ga moguće zaustaviti zakonima. Uber je pružatelj računalno-komunikacijske platforme preko koje se spajaju ponuda usluga prijevoza putnika s potražnjom, uz dodatne usluge objema stranama koje sudjeluju na takvome tržištu. Međutim, takav poslovni model je prilično teško regulirati u okviru zakonodavnog okvira za koji je poznato da uvijek kasni za promjenama u samome društvu - dodao je Aksentijević. Napominje i da prema trenutačno važećim zakonima i propisima, iako se za korisnika radi o istoj usluzi, hibridni poslovni modeli se odvijaju u zakonodavnom okviru koji pred takva poduzeća postavljaju skromnije zahtjeve nego u odnosu na konvencionalne pružatelje usluga taksi usluga, i to je jedan od mogućih izvora postojećih prijepora. 

Iako je zakonski moguće zabraniti korištenje neke aplikacije, pitanje je je li to ispravan odgovor na ovaj problem i hoće li se zbog tehničkog i tehnološkog razvoja pojaviti nova usluga koja nije adekvatno zakonski regulirana i hoće li se i ona rješavati zabranama jer je netko pogođen negativnim utjecajima razvoja društva, tehnologije i poslovnih modela. 

- U postojećem zakonskom okviru, moguće je oduzeti predmet počinjenja kaznenog djela, a to bi mogla biti i računalna aplikacija ili neki maliciozni kod, što Uberova aplikacija zasigurno još nije, ili nije tako identificirana - rekao je Aksentijević. 

Smatra da bi trebalo promišljati o tome kako nove poslovne modele uklopiti u postojeće zakonodavstvo sukladno zajedničkim interesima, a ne zabranjivati pojedine djelatnosti. Tako je kao primjer naveo i da bi u budućnosti netko mogao razmatrati o zabrani autonomnih vozila jer bi mogla uzrokovati smanjenje potražnje za zapošljavanjem vozača. No, taj problem, smatra, puno je dublji od svođenja na zabranu jedne aplikacije. 

Gdje im je bio blokiran rad?

Inače, iz Ubera dodaju kako ni u jednoj zemlji ne postoji zabrana Ubera, no sa nekih su se tržišta povukli. Tako su otišli iz Danske gdje prijevoznici moraju imati taksimetre. U Bugarsku se mogu vratiti ako će zadovoljiti zakone i registrirati se kao taksi prijevoznik, piše Independent. Uberu je u travnju u Italiji bio privremeno blokiran rad, ali je sud ukinuo tu zabranu te je omogućeno korištenje Uber Black usluge, kojom se nude profesionalni vozači. Međutim i dalje je bio blokiran rad Uber Pop i UberX usluga. U Mađarskoj se također nisu pridržavali propisa koje moraju zadovoljiti druge taksi tvrtke. Zbog UberPOP usluge bio im je suspendiran rad i u Finskoj, Francuskoj i Španjolskoj.