Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
45 komentara

Učenici nazvali znanstvenika, pitali ga zašto gori Australija

Profesor geografije Dejan Nemčić svojim je učenicima organizirao razgovor Skypeom sa znanstvenikom Hrvojem Tkalčićem iz Canberre, kako bi uživo doznali što izaziva strašne požare u Australiji

45 komentara

Idu li tamo djeca u školu? Kako se životinje nose s visokim temperaturama, imate li vode?

Neka su to od pitanja koja su učenici 8. razreda zagrebačke osnovne škole Ive Andrića pitali australskog znanstvenika hrvatskih korijena Hrvoja Tkalčića. Nazvali su ga Skypeom, tijekom sata geografije sa svojim razrednikom Dejanom Nemčićem. Dio je to Nemčićevog projekta "Uživo sa svih kontinenata", u sklopu kojeg njegovi učenici uz pomoć tehnologije geografiju uče na malo drugačiji način.

Foto: Dejan Nemčić

Ovaj četvrtak iz svoje učionice u Sopotu preselili su se na trenutno gorući kontinent, Australiju. 

- Cilj mojih predavanja je da ono gradivo koje obrađujemo vidimo i uživo, kako funkcionira ili se događa na licu mjesta. Budući da su požari u Australiji trenutno globalno važna tema, javio nam se uživo na sat geografije znanstvenik Hrvoje Tkalčić iz Canberre, glavnog grada Australije. Objasnio nam je kako su se dogodili požari, kako ih je teško ugasiti jer trenutno je kod njih ljeto i visoke temperature - kazao nam je Dejan Nemčić.

Foto: Reuters/PIXSELL

A prof. Tkalčić nije imao lijepe vijesti za školarce. Objasnio im je kako je došlo do požara, te zašto ih je teško ugasiti. Ispričao im je i kako su ljudi sve više frustrirani jer su nemoćni i moraju bježati iz svojih domova. Dim i pepeo koji su se nadvili nad brojnim gradovima uzrokuje teško disanje i funkcioniranje svakodnevnog života. Dim i pepeo došli su i do ledenjaka na Antarktici i pada na led koji se zbog toga ubrzano topi. 

Prof. Tkalčić učenicima je pojasnio i kako je izgorjela površina veličine Hrvatske s morem, a iznad Australije je dimni oblak gotovo veličine Europe.

- Hrvoje nam je objasnio kako se događa nevjerojatna jedna tvar prvi put ikada. Požar s istočne strane i požari sa zapadne strane države spojili su se u jedan veliki megapožar koji je gotovo nemoguće ugasiti. Vatrogasaca je premalo, a kiša je po prvi put pala tek jučer. Preračunavajući površinu Australije može se zaključiti da je po četvornom kilometru umrlo oko 167 životinja, što je poražavajući podatak - kaže Nemčić, dodajući kako su učenici bili zaista šokirani jer nisu shvaćali koliki su razmjeri ove katastrofe, te su postavljali brojna pitanja svome sugovorniku na Skypeu.

Uz brigu o životinjama i svojim vršnjacima, koji trenutno ne idu u školu jer su na praznicima, osmaši su se raspitivali i hoće li turizam stagnirati sada, koliko godina treba da se sve oporavi, kada će se uopće požar zaustaviti, hoće li požari potaknuti političare da se više pozabave klimatskim promjenama, koja je uloga premijera i vlade Australije, pomažu li stanovništvu, kako požaru utječu na endeme?

- Brojna su bila pitanja učenika, a jedno od najčešćih je bilo kako bi možemo pomoći Australiji kao pojedinci i kako spriječiti ovakve velike tragedije. Odgovor leži u tome da planet Zemlju moramo početi čuvati savjesno i s ljubavlju prema budućim generacijama, da svaki dan mora biti i rad na planeti, te početi sve više razmišljati o globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama koje se tiču svih nas. Svaki pojedinac može utkati svoj trud u bolji planet i sigurniji za buduće generacije. Treba početi još danas jer preko ovakvih požara Zemlja šalje poruku i vapaj da se trgnemo i poduzmemo konkretne korake u zaštiti planete - zaključio je Dejan Nemčić porukama koje njegovi učenici sigurno neće zaboraviti. I ovu lekciju iz geografije i odgovornog življenja sasvim sigurno će još dugo pamtiti.

Zagreb: Predavanje Dejana Nemčića na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" | Autor: Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message