Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
12 komentara

Vodič za maturu: Donosimo sve savjete, datume, ali i odgovore

Zbog sve lošijih rezultata na državnim maturama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavit će rezultate matura po školama. Ti podaci će prvi put biti javno dostupni

Foto: 24sata.hr
12 komentara

Maturanti su u petak napokon doznali novi kalendar za polaganje državnih matura. Prvi ispit, esej iz Hrvatskog jezika, pisat će se u subotu, 16. svibnja, dok još traje nastava, zbog čega je pokrenuta i peticija za izmjenu tog datuma.

Još jedna novost očekuje nas krajem ovog, odnosno početkom idućeg tjedna, kad će Ministarstvo znanosti i obrazovanja objaviti podatke o uspješnosti na državnoj maturi u odnosu na ocjene tijekom srednjoškolskog školovanja.

Ove podatke škole dobivaju otkad je prije deset godina pokrenuta državna matura, no sad će prvi put ti podaci biti javno dostupni.

'Jasna informacija'

- To neće biti nikakva rang lista nego je riječ o objavi podataka uspješnosti na državnoj maturi u odnosu na ocjene. Čekamo još Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje, koji, iz meni potpuno nepoznatih razloga, još nije podatke za prošlu godinu unio u sustav e-matice. Mislim da je to nedopustivo i poslali smo im požurnicu da to naprave. Time želimo napraviti temelj za donošenje odluka kako bi se jasno vidjelo kako ocjene na maturi i u školi za obavezne predmete međusobno koreliraju. To je dio novoga kurikuluma, koji prvi put propisuje ishode učenja i to je jasna povratna informacija školama, učenicima, roditeljima, ravnateljima - kazala je jučer novinarima Blaženka Divjak.

  • 25% testa trebalo je riješiti na obje razine matematike kako bi se dobila prolazna ocjena
  • 10.000 maturanata ima znanje za prolazak A razine matematike
  • 80 bodova maksimalan je broj bodova koji se može dobiti na ispitu znanja iz Hrvatskog i dovoljan je za prolazak

To ne može biti temelj

Kako ističu u ministarstvu, zlonamjerne su tvrdnje kako je ovo daljnji pokušaj rangiranja srednjih škola po (ne)uspješnosti, što direktno izaziva “navalu” na određene škole.

Mi samo želimo, kažu nam sugovornici, i ovoj i budućim vlastima ostaviti konkretne podatke o uspješnosti naših učenika. Škole se ionako među roditeljima i učenicima “rangiraju”, no važno je sustavno vidjeti zašto su sve lošiji prolaznost i razina znanja, kažu nam.

 

Pad broja đaka prati pad broja položenih ispita, a kvote na fakultetima rastu, kažu u NCVVO-u.

Foto: 24sata.hr

S odgovornima u NCVVO-u razgovarali smo o promjenama na ovogodišnjoj državnoj maturi te o razlozima sve lošijih rezultata maturanata. Kako ističu, rezultati državnih matura ovise o mnogo faktora, primjerice i o tome s kakvim ocjenama je upisana koja generacija djece.

Pojašnjavaju kako i trend sve lošijih rezultata na državnoj maturi ima nekoliko elemenata.

Strukovnjaci ruše prosjek

- Jedan od njih su sve manji broj djece i sve veće kvote upisa u gimnazije, te se u gimnazije upisuju djeca s nižim ocjenama nego prethodnih generacija. Zbog toga njihova razina znanja nije više kao prethodnih godina, što se vidi i na maturi. S druge strane, učenici strukovnih škola, koji srednje obrazovanje završavaju završnim ispitom i ne ovise o prolasku na ispitima državne mature, nerijetko na maturu izlaze da bi zadovoljili svoju znatiželju i bez prevelike motivacije - ističu u NCVVO-u.

No, dodaju, postoji velik broj učenika, njih oko 19.000, koji su odlično napisali ispite državne mature, za njih niste ni čuli.

Oni su se upisali na fakultete i postoji ta jezgra dobrih učenika i studenata. Ističu kako su rezultati ispita na državnoj maturi u korelaciji s PISA istraživanjem.

- Mi se, nažalost, koncentriramo na one s najlošijim rezultatima.

Generacije su nam takve, naš sustav je takav. To je velik organizam, za 30.000-40.000 učenika i desetke tisuća nastavnika i profesora. Nastavnici već godinama rade na isti način i te navike i načini učenja se mijenjaju vrlo, vrlo polako – pojašnjavaju.

Na pitanje zašto se A razina matematike postavlja tako da je može proći tek 10.000 učenika ako ih puno više pretendira na fakultete koji traže baš A razinu u NCVVO-u odgovaraju:

- A razina je opća gimnazija, B razina je uvedena kao mogućnost ulaska za učenike strukovnih škola. To je vrlo niska razina matematike, ali služi onima kojima možda matematika neće trebati u daljnjem školovanju. A iako bi svim fakultetima i učenicima dobro došla A razina, zbog manjka studenata i oni fakulteti koji bi po prirodi trebali imati A razinu spuštaju je na B razinu. No činjenica je da razina znanja u matematici među djecom opada. Pad broja učenika prati pad broja položenih ispita na A razini – ističu naši sugovornici.

Pritom je omjer odabira A i B razine na matematici otprilike 1:2 te se on ne mijenja s manjim brojem učenika.

Njihov najvažniji savjet svim maturantima je da dobro razmisle o razini koju žele polagati na maturi kako se ne bi doveli u situaciju da izlaze na razinu za koju nisu spremni.

Također im savjetuju da budu što samostalniji u pripremama. Na stranicama NCVVO-a objavljeni su svi ispiti s dosadašnjih matura i svima su dostupni.

Pomažu učenicima

Zaključuju kako zaista ne treba biti nikakvog straha.

Mjesta na fakultetima, vidjelo se to već i lani, bit će sasvim dovoljno i u jesenskom roku. Tako da i oni učenici koji ne polože maturu na ljetnom roku ne gube gotovo ništa, svi koji to budu htjeli mogu upisati fakultet.

S druge strane, Đurđica Fuštar, ravnateljica Tehničke škole Ruđera Boškovića u Zagrebu, čiji učenici posljednjih godina ostvaruju neke od najboljih rezultata na državnoj maturi te redovito upisuju najbolje fakultete, ističe kako oni već godinama upisuju odlične učenike, imaju bodovni prag, pa već tu imaju selekciju.

- Što se tiče državne mature, vrlo nam je teško pratiti korak s gimnazijskim programom, pa pomažemo učenicima koliko god možemo. Organiziramo fakultativnu nastavu za sva tri obvezna predmeta.

'Loša atmosfera'

Matematiku za sve četiri godine, strani jezik (engleski i njemački) imamo na trećoj i četvrtoj godini, a hrvatski jezik na četvrtoj. Uz to dvije subote u drugom polugodištu imamo probne ispite državne mature iz matematike i hrvatskog, a za strane jezike nema potrebe jer tu imamo izvrsne rezultate. Polaznost fakultativne nastave je više nego dobra. Na matematici je više od 95 posto učenika, a hrvatski i strane jezike polazi oko 85 posto učenika. Postotak učenika koji upisuju fakultet također je oko 85 posto - kaže Đurđica Fuštar.

- Smatram da je ukidanje obveznog polaganja eseja iz hrvatskoj jezika na državnoj maturi besmisleno. Razumijevanje teksta i logičko zaključivanje najvažnije su vještine za naše učenike. Što se tiče državne mature, nažalost, postalo je natjecanje u kojemu su profesori postali treneri a ne moderatori. Stvorila se kriva atmosfera oko toga tko će biti najbolji i ne pokazuje najbolje stanje znanja naših učenika - kazala je Dunja Marušić-Brezetić, ravnateljica zagrebačke I. gimnazije.

Tema: Bolje obrazovanje 2019.

Možda vas zanima i ovo:
Message