Nije bilo Fejsa: Dogovori su se sklapali preko MSN-a i ICQ-a | 24sata
Obavijesti

Tech

Komentari 19

Nije bilo Fejsa: Dogovori su se sklapali preko MSN-a i ICQ-a

Nije bilo Fejsa: Dogovori su se sklapali preko MSN-a i ICQ-a
1

Riječ internet danas mnogi doživljavaju kao drugu riječ za društvene mreže ili za Google, jednostavan i pregledan online svijet u kojem ste klikom udaljeni od svega što vas zanima. No nekada nije bilo tako

VIDEO

Nakon 20 godina postojanja, Yahoo je javio da će 17. lipnja ugasiti svoj servis za instant komuniciranje Yahoo Messenger.

Nakon što ga je Google sa svojom tražilicom i mail servisom već odavno porazio u bitkama za korisnike, ovo je samo posljednja u nizu kapitulacija nekadašnjeg internetskog giganta.

No Yahoo nije jedini internetski div kojeg je pregazilo vrijeme i/ili razne druge okolnosti. U svijetu u kojem su društvene mreže i Google ono što većina današnjih korisnika podrazumijeva pod internetom, mnogi se više i ne sjećaju imena koja su nekada žarila i palila online svijetom. Yahoo, MySpace i ICQ samo su neki od njih...

1. YAHOO!

Yahoo! je izvorno zamišljen kao web imenik u koji su dva studenta Stanforda 1994. godine počeli spremati zanimljiva mjesta na mreži. Svoj su imenik nazvali Jerry and David's Guide to the World Wide Web

Kako je njihov imenik strahovito rastao, sadržaj su počeli katalogizirati i nakon nekoliko mjeseci vodič su preimenovali u Yahoo!, što je ustvari bila kratica za 'Yet Another Hierarchical Officious Oracle'.

Razvio se u tražilicu, pa zatim u hibrida tražilice i portala uz hrpu dodatnih servisa, od emaila, Yahoo Messengera, pa sve do medijskih kanala Yahoo News, Yahoo Sports i Yahoo Finance, Flickr i drugih.

Bili su pioniri internetskog oglašavanja, a Microsoft im je 2008. za preuzimanje ponudio 44, milijardi dolara. Pojava Googleove tražilice, s čistim i preglednim sučeljem, od kojeg vas nije zaboljela glava od hrpe nabacanog sadržaja u kojem se bilo teško snalaziti, za Yahoo je bio početak kraja

 Još jedan od ozbiljnijih problema za Yahoo je taj što je ekspanziju korištenja pametnih telefona dočekao potpuno nespreman. Kompanija je 2012. imala tek pedesetak programera koji su radili na razvoju mobilnih aplikacija

Google ga je na koncu prestigao, razvivši bolji algoritam za pretraživanje i napredniji biznis model za online oglašavanju. Veliki sigurnosni fijasko 2016. godine u kojem su ukradeni podaci 500 milijuna korisničkih računa sigurno nije doprinio spašavanju Yahooovog rejtinga. Prodan je Verizonu za 4,8 milijardi dolara.

2. Netscape

Netscape Navigator bio je web preglednik lansiran 1994. i najveći konkurent Microsoftovom Internet Exploreru. Pokrenuli su ga legendarni investitor Marc Andersson i Jim Clark. Netscape kompanija razvila je i protokol SSL za zaštitu online komunikacije i JavaScript programski jezik.

Kao preglednik, radio je znatno bolje Microsoftovog Explorera 3, no iz nekog razloga, ljudi u Netscapeu odlučili su promijeniti izvorni kod. Odluka se pokazala potpuno pogrešnom i u takozvanom prvom ratu preglednika, izgubio je bitku od Internet Explorera. Dorađeni izvorni kod preglednika poslužio je kao baza Mozilla Firefoxa, a kompaniju je za 10 milijardi dolara kupio AOL.

 

3. GEOCITIES

U vremenu prije WordPressa i društvenih mreža, postojao je GeoCities. Osnovan 1994. kao Beverley Hills Internet, originalna verzija ovog servisa bio je ustvari web direktorij i omogućavao je korisnicima da podignu svoje vlastite virtualne stranice.

U prvotnoj varijanti, zvale su se GeoPages, no do kraja 1995. preimenovane su u GeoCities. Dodane su funkcije chata, a 1997. na stranicama korisnika počeli su se pojavljivati i oglasi. Krajem te godine, GeoCities je imao milijun korisnika. Već 1999. godine GeoCities je bila treća najposjećenija stranica na internetu.

Uoči pucanja dot.com balona, 1999. kompaniju je za 3,59 milijardi dolara preuzeo Yahoo, koji je tada bio u fazi žestoke ekspanzije. Novi vlasnik postavio je nova pravila korištenja i zatražio pravo vlasništva na sadržaj objavljen na stranicama Geocitiesa. To se naravno nije svidjelo korisnicima, koji su masovno počeli napuštati servis. GeoCities je bio neprofitabilan i ostao je takav, pa ga je Yahoo 2009. ugasio. 

4. ALTAVISTA

Altavista, prva velika tražilica započela je kao eksperiment. I baš kao i Google danas, bazirala se na pretraživanju po ključnim riječima. Lansirana 1995. godine, Altavista bila je Google devedesetih. Tražilica je indeksirala negdje oko 20 milijuna web stranica, što je u to doba bila nezamisliva količina sadržaja, i pomela konkurentske Lycos, Excite & InfoSeek.

Altavista je pred konkurencijom imala dvije ozbiljne prednosti - imali su Web crawler (program za pretraživanje i indeksiranje) koji je mogao pokrivati puno više internetskih stranica i učinkovitu back-end tražilicu koja je radila na znatno naprednijem hardveru. 

Mnogima je u to vrijeme bilo teško predvidjeti potencijale i nove biznis modele koje će izrasti širenjem interneta, a ljudi koji su upravljali Altavistom bili su među njima. Altavista prodana je kompaniji Compaq koji je tražilicu redizajnirao u portal, nadajući se da će na taj način moći konkurirati Yahoou.

Fokus je prebačen na dodavanje novih servisa, maila, shoppinga i slično. No ta se strategija pokazala pogrešnom. U planu je bio izlazak na burzu, no IPO je otkazan zbog pucanja dot.com balona. Ljudi su prepoznali nesnalaženje u vremenu i prostoru, a na scenu je već došao Google, pa su se korisnici interneta već počeli masovno prebacivati na novu tražilicu. Altavista nije imala šanse. 

5.ICQ

I seek you ili ICQ lansiran je davne 1996. godine kao servis za instant slanje poruka. Napravila ga grupica izraelskih studenata koji su kasnije osnovali tvrtku Mirabilis. Kada se pojavio, bio je prilično jednostavan servis za komunikaciju bez sigurnosne zaštite. S vremenom je dodana opcija grupnog chata, podrška za SMS i slanje datoteka. Nakon dvije godine, kompaniju je kupio div AOL za 289 milijuna dolara s dodatnih 120 milijuna predviđenih za bonuse koji će ovisiti o daljnjim performansama.

Te davne 1998. to je bio najveći iznos isplaćen za neku izraelsku tehnološku kompaniju. U tom trenutku na tržištu instant messengera već se počela stvarati poprilična gužva. Internet korisnici mogli su birati između AIM-a, MSN Messengera, Yahoo! Messengera i još nekolicine manje poznatih servisa. To je sve naravno bilo prije eksplozije Google Talka, Facebooka. Neko vrijeme, ICQ-ju je išlo prilično dobro, a broj korisnika prešao je 100 milijuna

No nezgodno je bilo to što je vlasnik kompanije AOL razvio i vlastiti servis za instant komunikaciju. Kako je AOL postepeno počeo padati, sa sobom je povukao i ICQ. u 2010. AOL je prodao Mirabilis tvrtki Digital Sky Technologies, ruskoj tvrtki koja je kasnije postala Mail.ru Group. To i žestoka konkurencija gotovo da su istisnuli ICQ s američkog tržišta, no i dalje se koristi u Rusiji. Postoji i dalje, a posljednja inačica 8.1 lansirana je 2016. 

6. MSN

Google dominacija otpuhala je i MSN leptirića. Microsoft je portal MSN predstavio 1995. godine, a MSN Messenger servis za instant komunikaciju izbacio 1999. godine. U to doba, ICQ, AOL-ov AIM servisa i MNS Messenger bili su glavni rivali na tržištu. MSN Messenger je služio za bazičnu komunikaciju, naknadno su dodavane funkcije poput slanja fotografija i video igara. Početak kraja bio je preuzimanje Skypea za vrtoglavih 8,5 milijardi dolara. 

7. NAPSTER

Jednostavan softver zamišljen za dijeljenje datoteka i komunikaciju osmislio je 1999. godine student Shawn Fanning u suradnji sa Seanom Parkingom i nazvao ga Napster. Riječ je o jednoj od prvih peer-to-peer platformi koja je ubrzo prepoznata kao idealan medij za razmjenu glazbe bez da morate kupiti originalni album, pa se popularnost servisa među mladima proširila kao požar. To je naravno bilo ilegalno, no bez obzira na to, Napster je zauvijek promijenio odnos između glazbene industrije i tehnoloških kompanija.  

Na vrhu popularnosti Napster je imao oko 80 milijuna korisnika. Ubrzo se pobunila Američka udruga izdavačke industrije (RIAA), tvrdeći da softver zapravo predstavlja piratstvo. Naravno, ljudi su i prije Napstera snimali kazete i pržili CD-e, no ovo što se počelo događati s online razmjenom, bilo je puno većih razmjera i predstavljalo je ozbiljnu prijetnju prihodima glazbene industrije.

Stihiju Napsterove popularnosti ugasila je tužba za kršenje autorskih prava koju je 2001. godine protiv Napstera podignula Metallica. 

Pjesma I Disappear snimljena kao soundtrack za film Mission: Impossible 2 objavljena je na Napsteru pa je odatle završila na radio postajama, i sve to prije službene premijere. Bubnjar benda Lars Ulrich bio je najviše iznerviran situacijom

- Ukrali su našu glazbu bez pitanja. Nisu nikad pitali za dopuštenje. Naša glazba jednostavno je postala dostupna za besplatno preuzimanje na Napsteru - izjavio je na saslušanju.

Napster je naravno izgubio tužbu i proglasio bankrot, a Metallica je izgubila popriličan broj obožavatelja koji bendu nisu nikad oprostili što je uništio servis za besplatno slušanje glazbe koju su si inače teško mogli priuštiti. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 19

VIDEO

Početno slovo vašeg imena otkriva kakvog ste karaktera
SLOVA GOVORE O VAMA

Početno slovo vašeg imena otkriva kakvog ste karaktera

Neki su temperamentni, neki neorganizirani ili distancirani; ime koje vam je dano rođenjem otkriva više o vama nego što biste mislili, a u značaj imena vjerovali su još od drevnih vremena

Slavonci odlaze preko granice u noćni život: 'Za izlazak je dosta i 30-ak eura, ali nema klubova'
IZLASCI U SLAVONIJI I ISTRI

Slavonci odlaze preko granice u noćni život: 'Za izlazak je dosta i 30-ak eura, ali nema klubova'

Plus+ Mladi Slavonci često se druže doma ili u kafićima jer noćnih klubova u manjim mjestima nedostaje pa je izlazak u grad za neke prava avantura, a isto je stanje i u Puli gdje mladi mogu najčešće izaći na cajke...
U gužvi mu nestalo sastojaka u restoranu, a on smislio hit jelo
100 GODINA CEZAR SALATE

U gužvi mu nestalo sastojaka u restoranu, a on smislio hit jelo

Plus+ Caesar Cardini, talijanski kuhar koji je radio u Meksiku, 1924. smislio je salatu koja je i danas omiljena. Spremala se ispred mušterija, a preporuka je bila da se miješa samo sedam puta i - jede rukama