Zemlju uništavamo brže nego ikad i to ugrožava život na njoj

Ljudi "izjedaju" sustave za održavanje života na Zemlji i to brzinom neviđenom u posljednjih 10.000 godina. Uništavaju se obradive površine, emitiraju staklenički plinovi, a okolišu šteti i korištenje ogromnih količina umjetnih gnojiva u poljoprivredi. Ove zabrinjavajuće podatke otkrile su dvije nove međunarodne studije o kojima piše Guardian.

Istraživanje je trajalo pet godina, a  znanstvenici su utvrdili da Zemlja u posljednjih 60 godina prolazi kroz drastičnije promjene nego u prijašnjih 10.000 godina. Razina ugljikova dioksida u zraku na rekordnim je razinama, a zbog narušavanja integriteta biosfere biljne i životinjske vrste izumiru sto puta brže nego na početku prošlog stoljeća.

Manje pogodno mjesto za život

Od 1950-ih zabilježen je porast urbane populacije za sedam puta. Potrošnja energije povećana je za pet puta, a količina kemikalija u poljoprivredi osam puta. Količina dušika koja ulazi u oceane se učetverostručila. Svi ovi faktori Zemlju su učinili manje pogodnim mjestom za život i doveli je u "novu fazu". 

- Navedeni indikatori ne pokazuju znakove usporavanja. Gospodarski razvoj uzrokovao je povećanje korištenja resursa i zagađenja. Za ove promjene krivi su ljudi, a ne priroda - rekao je profesor Will Steffen s Australskog nacionalnog sveučilišta.

Ne možemo se prilagoditi, nismo insekti

Steffen kao velik problem ističe utjecaj čovjeka na tlo i oceane što se u konačnici negativno odražava na biljni i životinjski svijet. 

- Ako se Zemlja zagrije za još pet stupnjeva i nestanu polarne kape, to neće biti dobra vijest za velike sisavce poput nas. Neki ljudi vjeruju da se na takve uvjete možemo prilagoditi zahvaljujući tehnologiji, ali to nije utemeljeno na činjenicama. Nema dokaza da veliki sisavac s tjelesnom temperaturom od 37 Celzija tako brzo može evoluirati. Insekti mogu, ali ljudi ne mogu i to je problem - upozorio je Steffen.