Bez njih svijet ne bi bio isti: Ove žene mijenjale su znanost

Sally Ride i Valentina Terješkova
Ruskinja Valentina Terješkova upisala je 1956. u Jaroslavlju tehnikum lake industrije, a uz posao i učenje bavila se i padobranstvom. Kako je to bio dio treninga ruskih kozmonauta, javila se Sovjetskom svemirskom centru u Moskvi, a 1962. pozvana je u Zvjezdani grad gdje je započela s pripremama za svemirski let. Izabrana je među 400 žena, a uz nju su se pripremale još četiri žene. No, Terješkova je jedina poletjela u svemir i to 1963. godine. Sljedeća Ruskinja u svemir je letjela tek 19 godina kasnije. Amerikanka Sally Ride umrla je prošle godine u 62. godini, a 1983. godine postala je prva Amerikanka u svemiru. Poletjela je u Challengeru. 

Jane Goodall
Engleskinja kaže da joj je igračka čimpanze koju joj je otac poklonio 'kriva' za njenu ljubav prema životinjama. U Tanzaniju je otišla dok je imala 23 godine kako bi proučavala čimpanze, a to je nastavila raditi 45 godina te je postala najcjenjeniji svjetski  stručnjak za čimpanze.

Lise Meitner
Austrijska fizičarka proučavala je radioaktivnost i nuklearnu fiziku, a njoj u čast nazvan je kemijski element 109 meitenerij. Tek su joj u 21. godini dozvolili da upiše Sveučilište u Beču, a nakon doktorata je otišla u Berlin gdje je radila s Ottom Hahnom. No kako je bila žena i iz židovske obitelji, nisu joj dali da koristi laboratorij te je radila iz podruma. S Hahnom je radila na projektu nuklearne fisije, no samo je Hahn dobio Nobela 1944. godine. Ta su se otkrića mogla koristiti u izradi atomske bombe, na čemu Meitner nije htjela sudjelovati. 

Marie Curie
Vjerojatno najslavnija znanstvenica, rodom je iz Poljske. U braku s Pierreom Curijem otkrila je kemijske elemente polonij i radij, a 1903. dobili su Nobela za fiziku. Curie je dobila Nobelovu nagradu za kemiju i 1911. godine. Ona je prva žena koja je bila profesor na Sorbonni te je pokrenula institute u Parizu i Varšavi koji su i danas aktivni. Prva je žena koja je dobila Nobela i jedina koja ga je dobila za dva različita područja.

Maria Mitchell
Maria je kao djevojčica od oca naučila promatrati nebo i zvijezde, a tad je naučila služiti se i teleskopom i sekstantom. U 17. godini počela je djevojke poučavati matematici i prirodnim znanostima, a 1847. otkrila je komet koji je nazvan po njoj. Prva je Amerikanka koja bila profesionalni astronom, ali i prva žena koja je predavala astronomiju.

Mary Anning
Svoju arheološku karijeru započela je u 11. godini kad je s bratom mislila da je iskopala kostur krokodila kod kuće u Engleskoj. No, to je bio Ichthyosaurus. Kasnije je sakupljala fosile, a kao paleontolog je postala poznata po brojnim otkrićima koja su pomogla znanstvenicima u slaganju slike morskog života tijekom razdoblja jure. Nije imala formalo obrazovanje, ali brojni poznati arheolozi dolazili su u Englesku kako bi radili s njom.  

Caroline Herschel
Njemačko-britanska astronomkinja surađivala je dugo s bratom Williamom, a značajna je po tome što je prva žena koja je otkrila neki komet. Kasnije ih je otkrila još sedam. Rodila se 1750. godine, a umrla 1848.

Émilie du Châtelet
Francuskinja koja je živjela u prvoj polovici 18. stoljeća udala se i rodila troje djece prije no što se zainteresirala za znanost. U 27. godini počela je proučavati matematiku i fiziku, a interes za znanost pojačao se u vezi s Voltaireom. U njenoj su kući napravilii laboratorij. Značajna je po tome što se njen prijevod Newtonova djela Principia Mathematica i danas koristi kao standard u Francuskoj.

Hipatija
Iako manje poznata, Hipatija je bila grčka filozofkinja i matematičarka koja je živjela u Aleksandriji gdje je oko 400. godine postala voditeljica filozofske škole. Poznata je kao prva žena koja je proučavala i bavila se matematikom. Za progona cara Teodozija II. napali su je kršćani koji su je izvukli iz kola, svukli do gola, raskomadali je i spalili. 

Iva Tolić Norrelyke 
Zagrebačka znanstvenica zaslužna je za otkriće koje će postati temelj za nove i drugačije lijekove protiv raka. Na Institutu “Max Planck” u Dresdenu je proučavala stanice kvasca te su otkrili da  nitasti proteini (mikrotubuli) odgovorni za diobu stanica ne rastu izravno prema središtu kromosoma, kako se do sada vjerovalo, nego u vrtnji, ovisnoj samo o temperaturi, trepere oko središta kromosoma dok ih ne uhvate. Nakon kvasca plan je prelazak na ljudske stanice, a lijekovi na temelju tih otkrića bi mogli nastati za 20-30 godina.