Čak i kad bi pingvini mogli uskladiti svoje ponašanje s plijenom, ne možemo očekivati da će još dugo moći držati ovaj tempo, kažu znanstvenici
PRATILI SU IH 10 GODINA
Zvono za uzbunu: Otkrili da se pingvini razmnožavaju ranije nego ikad, to je veliki problem
Čitanje članka:
3
min
Pingvini na Antarktici radikalno su pomaknuli svoju sezonu parenja kao odgovor na klimatske promjene, otkrilo je novo istraživanje. Dramatične promjene u ponašanju, koje prijete poremetiti pristup hrani i dovode u pitanje njihov opstanak, zabilježene su u studiji koja je trajala deset godina, a rezultati su zabrinjavajući - neke vrste parenje započinju i do tri tjedna ranije nego prije samo jednog desetljeća.
Rekordna promjena u životnom ciklusu
Znanstvenici predvođeni projektom Penguin Watch sa Sveučilišta Oxford i Oxford Brookes deset su godina pratili tri vrste pingvina - adelijske (Pygoscelis adeliae), ogrličaste (P. antarcticus) i žutonoge (P. papua) - pomoću 77 kamera postavljenih u 37 kolonija diljem Antarktike. Rezultati, objavljeni u časopisu Journal of Animal Ecology, pokazuju da su sve tri vrste pomaknule početak sezone parenja brzinom koja dosad nije zabilježena. Najveću promjenu pokazali su žutonogi pingvini, koji su u prosjeku uranili za 13 dana, a u nekim kolonijama čak za 24 dana. Adelijski i ogrličasti pingvini također su požurili, u prosjeku za deset dana. Koliko je ova promjena drastična, govori i usporedba sa sjenicama, europskim pticama kod kojih je sličan pomak od dva tjedna zabilježen tek nakon 75 godina. Pingvinima je za to trebalo samo deset godina.
- Jako smo zabrinuti jer ovi pingvini toliko rano započinju sezonu. Sada se pare ranije nego ikad u zabilježenoj povijesti. Promjene se događaju tako brzo da bi pingvini mogli završiti s parenjem u vrijeme kada njihov plijen još nije dostupan. To bi moglo rezultirati nedostatkom hrane za mlade ptiće u prvim tjednima života, što može biti kobno. Čak i kad bi pingvini mogli uskladiti svoje ponašanje s plijenom, ne možemo očekivati da će još dugo moći držati ovaj tempo - rekao je vodeći autor izvješća, dr. Ignacio Juarez Martínez.
Pobjednici i gubitnici klimatskih promjena
Ove drastične promjene stvaraju jasne "pobjednike" i "gubitnike" među vrstama koje su donedavno uspijevale živjeti u suživotu. Razlog tome je što su tradicionalno imale razmaknute sezone parenja, čime se izbjegavala izravna konkurencija za hranu i prostor. Adelijski i ogrličasti pingvini razmnožavali su se prvi, a žutonogi nešto kasnije. Međutim, kako se sezona parenja žutonogih pomaknula brže od ostalih, sada se njihovi ciklusi preklapaju, što dovodi do sukoba. Žutonogi pingvini, kao generalisti, u boljoj su poziciji. Njihova prehrana je raznolika i mogu se prebaciti s krila na ribu, pa su manje pogođeni u godinama s malo krila. S druge strane, adelijski i ogrličasti pingvini su specijalisti ovisni isključivo o krilu, čija je dostupnost povezana s morskim ledom koji se zbog zatopljenja smanjuje.
- Žutonogi pingvini su vrsta prilagođena umjerenijoj klimi i već imaju koristi od blažih uvjeta koje klimatske promjene donose na Antarktiku. Već šire svoje kolonije diljem poluotoka i povećavaju brojnost, dok populacije adelijskih i ogrličastih pingvina opadaju. Scenarij povećane konkurencije samo će pogoršati situaciju - objasnio je Juarez.
Kolonije koje se zagrijavaju brže od ostatka svijeta
Glavni pokretač ovih promjena je dramatičan porast temperature. Podaci s termometara postavljenih uz kamere otkrili su da su se temperature u područjima za razmnožavanje od 2012. do 2022. godine povisile za čak tri Celzijeva stupnja. Lokacije kolonija zagrijavaju se četiri puta brže od antarktičkog prosjeka, što ih čini jednim od najbrže zagrijavajućih staništa na Zemlji. Znanstvenici teoretiziraju da toplije temperature znače manje morskog leda, što dovodi do ranijeg cvjetanja fitoplanktona - temelja prehrambenog lanca koji na kraju hrani i pingvine. Iako se čini da se pingvini prilagođavaju ranijoj dostupnosti hrane, opasnost leži u mogućem raskoraku.
Ugrožena budućnost
Povećana konkurencija ne odnosi se samo na hranu, već i na prostor za gniježđenje. Žutonogi pingvini su agresivniji i već su primijećeni kako preuzimaju gnijezda koja su prije pripadala drugim vrstama. Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se ovakav trend nastavi, adelijski i ogrličasti pingvini mogli izumrijeti na Antarktičkom poluotoku do kraja stoljeća. Njihov nestanak imao bi teške posljedice na cijeli ekosustav, s obzirom na to da pingvini igraju ključnu ulogu u antarktičkom prehrambenom lancu. Oni donose hranjive tvari iz dubokih voda na površinu, što je ključno za alge i fotosintezu. Gubitak vrsta povećava rizik od kolapsa cijelog ekosustava.
Studija je jasan pokazatelj da su pingvini "zvono za uzbunu" kada je riječ o klimatskim promjenama, a njihova sudbina ima implikacije za vrste diljem planeta. Znanstvenici naglašavaju da je potrebno daljnje praćenje kako bi se utvrdilo kako ovo rekordno pomicanje sezone parenja utječe na uspješnost razmnožavanja. Nejasno je koliko se ove vrste još mogu prilagođavati ako temperature nastave rasti ovim tempom. Ipak, u cijeloj priči postoji i tračak nade, a to je golem interes javnosti. Projekt Penguin Watch omogućio je građanima-znanstvenicima da pomognu u analizi milijuna fotografija, dokazujući da ljubav prema ovim simpatičnim pticama može pomoći u njihovoj zaštiti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
