Top 10: Lista stranih životinja koje ugrožavaju domaće vrste

Crvenouha kornjača jedna je od 100 najnepoželjnijih životinjskih vrsta na svijetu, a na popisu zemalja koje su zabranile njihov uvoz nalazi se i Hrvatska. 

Zašto je nekada najdraži kućni ljubimac postao državni neprijatelj? 

'Domaćoj' barskoj kornjači, ali i mnogim drugim biljnim i životinjskim vrstama prijeti izumiranje,zahvaljujući neodgovornim vlasnicima koji su svoje akvarijske kornjače bacili u gradske potoke i jezera. Uz crvenouhe kornjače u Hrvatskoj postoje još mnoge strane invazivne životinjske vrste. 

10 'najinvazivnijih' životinjskih vrsta u Hrvatskoj:

Podaci su to Državnog zavoda za zaštitu prirode, a predstavljaju najaktualnije životinje.

 Zajedničko im je da su konkurencija domaćim vrstama. Brže se razmnožavaju, imaju velik broj potomaka, po pitanju hrane nisu izbirljive i nemaju prirodnih neprijatelja. 

Kao takve ozbiljna su prijetnja autohtonim biljkama i životinjama, ali i ljudima. 

Signalni rak u Korani

Signalni rak koji je prošle godine pronađen u rijeci Korani trenutno je najveća briga zaštitara prirode. Kao i većina egzotičnih vrsta tamo je završio ljudskim nemarom. 

Kako su nam rekli u Državnom zavodu za zaštitu prirode postoji mogućnost da je tamo bačen namjerno. Izravna su prijetnja zavičajnim riječnim rakovima, a mogu prouzročiti i velike materijalne štete. Slična situacija je i s drugim vrstama.

Ugrožavaju i ljude

Školjka raznolika trokutnjača hidroelektranama na Dravi stvara milijunske štete, dok su tigrasti komarci poznati prijenosnici različitih virusa. Krumpirove zlatice smanjuju proizvodnju krumpira, a nutrija koja živi uz rijeke, jezera ili u močvarnim područjima osim što direktno utječe na urušavanje nasipa i obala u kojima kopa duboke tunele, poznata je kao glodavac koji obožava jesti šećernu repicu i kukuruz, čime poljoprivrednicima čini velike štete. 

Sve je počelo s mungosima

Najstariji primjer invazivne vrste su indijski mungosi koji su 1910. doneseni na otok Mljet kako bi uništavali poskoke.Danas su prisutni na pet otoka: Mljetu, Korčuli, Hvaru, Čiovu i Škrdi, a unesen je i na poluotok Pelješac odakle se polako počeo širiti obalom. 

Mungos je predator koji osim zavičajnih gmazova i vodozemaca jede i neke biljke. Osim što je štetočina mungos je prijenosnik nekih bolesti poput bjesnoće i leptospiroze.