Ulagači čekaju, a birokracija koči razvoj zelenih projekata

Obnovljivi izvori energije ogroman su hrvatski potencijal, čiji razvoj koče administrativne zapreke, poruka je s jučer održane konferencije "Bolja energija" u organizaciji 24sata. Okupila je brojne stručnjake iz energetskog sektora i dotaknula najvažnije teme s tog područja.

U posljednje dvije godine na zakonodavnom planu malo se radilo, upozorio je Denis Čamber, direktor Končar - Obnovljivih izvora, dodajući kako se do 2030. može napraviti puno, no uz nužne promjene.

- Svi ćemo se morati prilagoditi, problemi koje putem susrećemo su nedostatan kapacitet mreže, skladištenje energije i drugi - rekao je Čamber.

Zbog administrativnih zapreka trenutno ne možemo skladištiti svu obnovljivu energiju koju proizvedemo, imamo projekte za koje su istekle dozvole, ali i 2600 megavata snage koji stoje i ne mogu se realizirati - usporedbe radi, to je vrijedno kao par Peljeških mostova - rekla je Maja Pokrovac, direktorica u Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

Spora birokracija, nekoordinacija i fragmentiranost izazovi su pred nama, složili su se panelisti konferencije. HGK je 2023. izdao "Position paper", dokument, ponovljen i ove godine, u kojem su evidentirane sve administrativne prepreke, ali i ponuđena rješenja problema.

- Donesemo zakone, ali ne i podzakonske propise nužne da bi zakoni bili provedivi. Nema racionalnog objašnjenja zašto - istaknula je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održiviji razvoj HGK.

Jedan od problema su duge procedure u ishođenju okolišnih dozvola, Šćulac navodi kako je nadležno ministarstvo izašlo s prijedlogom akcijskog plana za skraćenje procedura. HGK je predložila formiranje tijela koje bi bilo koordinirano na razini Vlade i uključivalo sve dionike kako bi se definirali planovi i rokovi.

- Više od dvije godine nemamo naknadu za priključenje - istaknula je i Šćulac te ponovila kako je riječ o vrijednosti otprilike 2,7 milijardi eura projekata koji stoje. Navela je kako je zbog administrativni zapreka dio investitora odustao i otišao iz Hrvatske, ali imamo i one koji su ostali i razvili svoje projekte.

U više je panela istaknuto pitanje modernizacije mreže koja bi trebala prihvatiti svu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Kako bismo imali spremnu mrežu, potrebno je i deset godina ulaganja. Procjenjuje se da je za njenu modernizaciju do 2030. potrebno 2,3 milijarde eura.

Kristian Stipanović, voditelj Future Energy Homea (FEH) i eMobilnosti u E.ON Hrvatska, rekao je kako je Hrvatska posljednje dvije godine doživjela veliki razvoj, ali bitno ga je nastaviti i ubrzati.

- Trebaju nam jasna pravila i predvidivost, s druge strane i nastavak educiranja ljudi - istaknuo je Stipanović.

Tihana Vranković, voditeljica marketinga iz Holcima Hrvatska, govorila je o smanjenju CO2 otiska kroz različite njihove projekte te o smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima kroz korištenje otpada kao sirovine.

- Vrijednost našeg projekta KOdeCO net zero iznosi 237 milijuna eura, a to ga čini samo nešto manje vrednijim od Pelješkog mosta. Pritom, 116,9 milijuna eura osigurano je kroz Inovacijski fond EU. Projekt uključuje hvatanje ugljika u Koromačnu i njegov morski prijevoz do skladišta na Mediteranu. Završetak projekta planiran je do 2028. - rekla je.

O korištenju visokog udjela aluminijskog otpada, čime se smanjuje ugljični otisak, govorio je Filip Ćubela, Head of Sustainable Development Department iz mostarskog Aluminij Industriesa.

- Primjenjujemo kružnu ekonomiju i vlada veliki interes za naše proizvode. Naši partneri i kupci tehnološki otpad vraćaju u proizvodni proces, čime se cijela priča zaokružuje - rekao je.

Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn, gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec i Dubravka Horvat iz koprivničkog Komunalca iznijeli su više pozitivnih primjera o "zelenim" projektima u svojim gradovima. Panelisti su se dotaknuli i geotermalnih izvora energije, velikog potencijala Hrvatske.

- Za nas političare kaže se da prodajemo toplu vodu pa ja, evo, jedva čekam da počnemo s time, doslovno - našalio se Zurovec.

Konferenciju su partnerski podržali HEP, M.T. A, E.ON, Holcim Hrvatska i Končar. 