Veliki brat: Elektronički 'zid' pratit će sve životne funkcije

Jedan pokret bolesnika kojem je pozlilo bit će dovoljan da se liječnici i sestre pojave u njegovoj kući, a istodobno će “zid” obavijestiti obitelj o njegovu stanju.

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla u roku od tri godine osmislit će za starije i nemoćne “elektronički zid” e-Wall, koji će ih pratiti kamerama te “osluškivati” njihove životne funkcije. Drugim riječima, pratit će kretanje ljudi, otkucaje srca, tlak, rad pluća i reagirati na svaku promjenu. Moći će biti sami u kući, a nad njima će danonoćno bdjeti liječnici i sestre iz bolnica. Ericssonovi stručnjaci dobili su priliku kao jedna od naših najuspješnijih tvrtki da s još 13 partnera iz 12 zemalja EU radi na ovom istraživačkom projektu vrijednom devet milijuna eura.

- Planiramo koristiti glasovno upravljanje i autonomno vizualno praćenje ljudi da sustav može pomagati, a ne samo čekati interakciju - rekao je liječnik Darko Huljenić, voditelj našeg tima u ovom europskom projektu. 

Dodao je kako naprave koje pomažu nemoćnima danas već postoje, međutim, većina ih ima male tipke i ekran te od pacijenata zahtijevaju puno interaktivnosti.

Poziv u pomoć samo dodirom 'zida'

Ciljani korisnici e-Walla su kronični plućni bolesnici i oboljeli od Alzheimerove bolesti. Liječnici i medicinske sestre pomoću e-Walla brže i lakše bi pomogli pacijentima s gubitkom sjećanja i slabijom orijentacijom u prostoru. Dostupne bi im bile sve informacije koje ih zanimaju zahvaljujući informacijskim i komunikacijskim djelatnicima koje bi lako pozvali vjerojatno samim dodirom “zida”.

Tehnologija je vrlo zahtjevna i skupa, no jedan od ciljeva projekta jest da tehnologija mora imati prihvatljivu cijenu da bi bila dostupna širokom broju ljudi. Razmišlja se i da se te mogućnosti, osim u domu u kojem osoba živi, presele i na pametne telefone. Time bi im ove usluge bile dostupne i u pokretu.

'Tehnologiju smo sakrili u zidu'

U projektu se planira maksimalno iskoristiti audio-vizualna komunikacija na velikom ekranu, iza kojeg će se kriti svi mogući tehnološki elementi (senzori, aktuatori i sl.), objasnio je dr. sc. Darko Huljenić, uz kojeg na projektu rade Miran Mošmondor, Andrej Grgurić, Tomislav Košutić i Lidija Bušić Bjelobaba.