Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Japanska svemirska agencija započela je ambicioznu misiju prema Marsovom mjesecu Fobosu s ciljem prikupljanja uzoraka tla, što bi moglo otkriti tajne nastanka ovog neobičnog satelita.
Japanska svemirska agencija uspješno je lansirala povijesnu misiju prema Marsovom mjesecu Fobosu. Glavni cilj ovog složenog pothvata je prikupiti uzorke tla i vratiti ih na Zemlju kako bi znanstvenici konačno otkrili kako su nastali sateliti Crvenog planeta.
Pokretanje videa...
VIDEO
Svemirska letjelica u sklopu misije MMX poletjela je u ponedjeljak raketom H3 iz svemirskog centra Tanegashima. Pred njom je dug put jer se očekuje da će u orbitu Marsa stići tek u kolovozu 2027. godine. Nakon dolaska, letjelica će provesti tri godine istražujući veći Marsov mjesec Fobos, kao i njegovog manjeg brata Deimosa.
Kada završi s prikupljanjem materijala, sonda će krenuti nazad prema Zemlji. Planirano je da kapsula s dragocjenim teretom sleti u pustinju na jugu Australije tijekom 2031. godine.
Za razliku od našeg Mjeseca, Marsovi sateliti su vrlo mali i nepravilnog oblika, zbog čega ih znanstvenici često uspoređuju s krumpirima. Fobos je širok oko 20 kilometara, dok Deimos mjeri samo deset kilometara u širinu. Znanstvenici se već godinama spore oko toga jesu li ova dva tijela zapravo asteroidi koje je zarobila Marsova gravitacija ili su nastali od krhotina nakon golemog udara u sam planet.
- Mislim da je ovo nevjerojatno ambiciozna i zabavna misija - rekla je profesorica Sara Russell iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, koja će pomagati u analizi uzoraka kada stignu na Zemlju.
Planirano je prikupljanje samo deset grama materijala s površine i iz podzemnih slojeva Fobosa. Za to će letjelica koristiti dvije metode, odnosno američki sustav s plinom pod pritiskom i japansku bušilicu koja prodire oko dva centimetra u tlo.
Ovaj projekt vrijedan stotine milijuna dolara oslanja se na široku međunarodnu suradnju u kojoj uz Japan sudjeluju europske i američke svemirske agencije. Francuska i njemačka agencija zajednički su razvile mali rover nazvan Idefix, koji teži 25 kilograma. On će se spustiti na površinu Fobosa prije glavne letjelice kako bi istražio teren i pomogao pronaći najsigurnije mjesto za slijetanje.
Iako deset grama prikupljenog uzorka zvuči malo i teži otprilike kao suha vrećica čaja, stručnjaci ističu da je to sasvim dovoljno za revolucionarna znanstvena otkrića i razumijevanje rane povijesti Sunčevog sustava.
- Ne trebate kilograme s površine da biste radili znanost, pa je vrijedan apsolutno svaki gram - poručila je doktorica Chrysa Avdellidou sa Sveučilišta u Leicesteru.
24sata © 2026
