Žaju Krojfa oslobodili optužbi za pomaganje u dva ubojstva

Vrhovni sud pravomoćno je oslobodio Miljenka Žaju Krojfa optužbe da je 12. listopada 1990. potaknuo Zorana Petrovića Ivicu da ubije Niku Mioča te da je 14. travnja 1997. pomogao Gordanu Kolariću pri ubojstvu Petra Brajkovića u Hagenu u Njemačkoj.

- Prvostupanjski sud odbacio je optužbe protiv Krojfa zbog nedostatka dokaza, a razlozi koje je za svoju odluku dao Županijski sud u Zagrebu prihvatljivi su i za ovaj sud - pojasnio je Vrhovni sud zašto je odbacio žalbu tužiteljstva na nepravomoćnu presudu kao neosnovanu. Županijski sud u Zagrebu utvrdio je kako je 12. listopada 1990. u Zagrebu ispred restorana Kasandra sada pokojni Zoran Petrović Ivica sa šest hitaca iz pištolja ubio Niku Mioča. Na mjestu događaja bili su i Krojf i Zlatko Bagarić. 

Zajedno otvorili lokal

Sud je utvrdio kako su Mioč i Krojf bili suvlasnici lokala "Naša stvar" koji se nalazio u Krojfovoj kući. Lokal su zajedno otvorili, a kada je Krojf zbog određenih problema morao otići u Njemačku nastavio ga je voditi Mioč. Nakon povratka iz Njemačke Krojf je želio preuzeti lokal i nakon više svađa dogovorili su se da će Mioč ostati raditi u lokalu još dva mjeseca. U noći ubojstva, tvrde svjedoci, Mioč i Krojf su razgovarali ispred lokala kada je prišao Petrović navalio na Mioča i ubio ga sa šest hitaca.

- Petrović je u međuvremenu preminuo i nije iskazivao u ovom predmetu, a preminuo je i očevidac događaja Zlatko Bagarić te teoretski postoji vrlo veliki broj razloga zbog kojih bi Petrović usmrtio Mioča - piše u presudi.

Vrhovni sud zbog nedostatka dokaza odbacio je i optužbe protiv Žaje da je Gordanu Kolariću pomogao pri ubojstvu Petra Brajkovića u Hagenu u Njemačkoj tako da mu je mobitelom dojavio nailazak Brajkovića. Kolarić, koji je za ovo ubojstvo dobio 12 godina, odbio je svjedočiti na suđenju Krojfu tvrdeći da bi time sebe mogao izložiti kaznenom progonu. Teza optužbe temelji se isključivo na tvrdnji da je neposredno prije ubojstva Brajkovića s telefona koji koristi Žaja u dva navrata nazvan Kolarić i to u 21.55 i 21.57 sati. Brajković je ubijen u 22 sata.

- Ta teza tužiteljstva je tek u sferi osnovane sumnje, ali ne i neprijeporan i nedvojben dokaz. Teoretski je moguće i da je neka treća osoba koristila Žajin mobitel. Činjenica je da je nakon ubojstva Kolarić u dva navrata Zorana Petrovića, ali ne i Žaju. Također je moguće da je riječ o posve slučajnim pozivima - obrazložio je svoju presudu Vrhovni sud.

Žaju pokušali ubiti

Miljenko Žaja Krojf tijekom 1990-ih često je bio u društvu neokrunjenog kralja hrvatskog podzemlja Zlatka Bagarića. S njim je u srpnju 1998. bio u lokalu braće Rodić u Dubravi ispred kojeg je Lazar Rodić, nakon što je njega i braću Bagarić cijelu noć zlostavljao i tukao, pred očima policije ubio Bagarića. Žaju su nakon Bagarićeva ubojstva pokušali ubiti podmetnuvši mu pod Mercedes autobombu. Dok se vozio po novoj Branimirovoj u Zagrebu bomba je eksplodirala. Iako teško ozlijeđen Žaja je preživio, no ostao je bez noge. Bombaša policija nikada nije otkrila.

Žaja je i nakon toga bio čest gost po hrvatskim sudovima, a pravomoćno je osuđen zbog iznude.