Zašto je ovo najpopularniji stil piva na svijetu? Znalci kažu da ga je najteže napraviti
Lager može biti craft kao i bilo koji drugi stil, no razlika nije u tome kakvo je pivo nego tko ga kuha. Na njemu se primijeti svaka greška kad ga radite, za razliku od IPA-e, u kojem okus nose intenzivne arome
Svaki put kad u svom omiljenom kafiću ili na druženju s prijateljima izgovorite onu svima poznatu rečenicu: “Daj mi jedno svijetlo”, zapravo naručujete stil piva koji je pokorio planet. Svijetli lager je, dakle, najpopularnije pivo na svijetu. Odlično sjeda nakon napornog i dugog dana jer osvježava i pitko je. Unatoč njegovoj “jednostavnosti” i lakoći, pivski znalci kažu da je upravo taj svakodnevni lager najteže skuhati.
Ale piva, sa svojim snažnim, voćnim i aromatičnim profilima koje stvaraju kvasci gornjeg vrenja, često su zahvalna za prikrivanje sitnih nedostataka, a lager je poput platna na kojem se vidi svaka, pa i najmanja, pogreška. Njegova tajna leži u specifičnoj metodi hladne fermentacije i dugotrajnom odležavanju.
Eksperiment iz tamnog podruma koji je urodio plodom
Ale piva ljudi kuhaju tisućama godina, a lager kakav danas poznajemo nastao je tek prije otprilike 500 godina u Bavarskoj. Tadašnji pivari primijetili su nešto neobično: pivo koje su tijekom zime čuvali u hladnim i tamnim podrumima fermentiralo je sporije, ali je imalo nevjerojatno čist i svjež okus. Tako je rođen naziv koji koristimo i danas – riječ lager dolazi od njemačkoga glagola lagern, što znači "skladištiti" ili "odležavati". Stoljećima je ovaj stil bio isključivo sezonska poslastica jer ljeti nije bilo leda. Sve se promijenilo u 19. stoljeću s industrijskom revolucijom i izumom umjetnog hlađenja, što je omogućilo da u lageru uživamo cijele godine.
Ubrzo nakon toga u češkom gradu Plzenu nastao je prvi pilsner – zlatni, bistri i reski podstil lagera, a ostalo je, kako se ono kaže, povijest. Ljudi su ostali oduševljeni njegovom zlatnom bojom i bistrinom jer je do tada većina piva bila tamnija i mutnija.
No mnogo se rjeđe govori o tome da lager ne mora uvijek biti isti. Posljednjih godina naviknuli smo se pojam craft povezivati s intenzivnim aromama i neobičnim kombinacijama u okusu piva, pa je zbog toga pomalo zaboravljena činjenica da craft nije stil piva nego način na koji ono nastaje. To znači da i lager može biti craft – ako iza njega stoji pivovara koja bira kvalitetne sirovine i dovoljno je strpljiva da napravi pivo kakvo lager zaslužuje biti.
Craft revolucija koja je počela u Zagrebu 1994. godine
Već više od tri desetljeća živi Pivovara Medvedgrad. Još 1994. godine, kad je u Zagrebu otvorena prva Pivnica Medvedgrad, na križanju Savske i Vukovarske ulice, natočen je i prvi Zlatni medvjed. Bio je to prvi lager ove zagrebačke pivovare i pivo koje je s godinama postalo njezin zaštitni znak. Odluka da počnu s najzahtjevnijim pivskim stilom pokazala se vizionarskom.
Zlatni medvjed, svijetli lager pilsner stila, postao je perjanica pivovare i do danas je njihov najprodavaniji proizvod. To pivo, koje slavi više od 30 godina postojanja, nije samo osvojilo srca Zagrepčana nego je dokazalo da na tržištu postoji publika željna autentičnoga, kvalitetnog i nepasteriziranog piva. Na samim počecima Pivovare Medvedgrad prve recepte za Zlatnog medvjeda i druga piva osmislio je češki pivarski stručnjak Pavel Bartušek, koji je tada radio na Institutu za pivarstvo u Pragu. Te je recepture tijekom godina dodatno usavršio sadašnji majstor pivar Božidar Kostanjčar, dajući im prepoznatljiv karakter koji i danas obilježava Medvedgradova piva.
- Najteže je napraviti dobar lager jer se na njemu vidi svaka greška. Sad su vrlo moderna piva tipa IPA, a često ih rade tako da skuhaju bilo kakvo pivo gornjeg vrenja, natrpaju u njega mnogo hmelja i nazovu IPA. Zato tek kad znaš napraviti pošten lager, možeš reći da si pravi majstor - rekao je jednom prilikom u intervjuu Pavel Bartušek, češki majstor pivar, koji je postavio temelje tehnologije u Medvedgradu.
Hrvatska craft scena tek je godinama kasnije proživljavala uzlet, a Medvedgrad je već gradio svoj ugled na prirodnom pivu, tradicionalnom načinu kuhanja i uvjerenju da kvaliteta počinje od sirovina.
Zlatni medvjed - okus koji zapamtite i poželite naručiti opet
Možda upravo zato Zlatni medvjed ni danas ne pokušava biti "drugačiji" pod svaku cijenu. Njegova najveća prednost skriva se u onome što se kod dobrog lagera najviše cijeni – ravnoteži. Dovoljno je punog okusa da ga zapamtite, ali i dovoljno pitak da ga poželite naručiti ponovno. To je ono što ljubitelji lagera najviše traže, čak i kad to ne znaju opisati pivarskim rječnikom. A Zlatni medvjed svoj bogat okus duguje posebnoj tradicionalnoj metodi kuhanja - dekokciji. Ovu metodu kuhanja moderni industrijski pivari danas izbjegavaju jer zahtijeva previše vremena i truda. To je možda i najveća vrijednost Zlatnog medvjeda, što ne pokušava promijeniti ono što ljudi vole kod lagera nego pokazati koliko taj stil može biti dobar kad mu posvetite dovoljno pažnje.
Zato je Zlatni medvjed danas mnogo više od prvog piva koje je Medvedgrad skuhao. On je podsjetnik na to da najpoznatiji pivski stil i dalje može iznenaditi. Ako ste među onima koji godinama naručuju isti lager, možda nije vrijeme da promijenite stil piva. Možda je dovoljno promijeniti lager. Jer Zagreb već više od 30 godina ima svoj pilsner – Zlatnog medvjeda.
