Znate li koja je porezna olakšica 'win-win' situacija - i za poslodavca i za posloprimca?
Liste benefita koje nude poslodavci kad traže nove zaposlenike postaju sve duže i maštovitije. No postoji jedna stavka koju rijetki ističu, a posloprimcu znači vrlo mnogo. Znate li o čemu govorimo?
U potrazi ste za novim poslom, a ponudu tražilica za posao znate naizust. U moru sličnih oglasa ipak ste naletjeli na nekoliko njih koji se od konkurencije ističu po popisu benefita. Teambuilding, stolni nogomet, popust na vježbališta - klasika. Božićnice, regresi, bonusi za preporuke novih kolega - lijepo. No biste li prepoznali potencijal uplate vašeg novog poslodavca u vaš treći mirovinski stup? Ili zašto je to zaista sjajan dodatak popisu pogodnosti za posao na koji aplicirate?
Hoćemo li imati dovoljno za dostojanstven život?
Možda ipak još ne razmišljate toliko dugoročno. Možda ste jedan od onih koji odmahuju rukom na spomen mirovine misleći da je ionako nećete dočekati. I ako je dočekate, "bit će crkavica"... Ne nužno. Za početak, argument "starenja"; zbog stalnog napretka na području medicine ljudi žive sve dulje. Samo u posljednjih 100 godina naš je očekivani "rok trajanja" s 32 godine s početka prošlog stoljeća premašio 73, i to na globalnoj razini. Nepravedno ili ne, ljudi u razvijenim zapadnim društvima u prosjeku žive i do pet godina dulje. Dakle, u samo tri generacije očekivani životni vijek u Europi porastao je za nevjerojatnih 45 godina. Ne samo da će velika većina nas mirovinu dočekati nego ćemo u mirovini provesti cijelo desetljeće ili osminu svojeg života.
To nas dovodi do drugog argumenta u ovoj diskusiji. Hoćemo li moći sebi priuštiti dostojanstven život u zenitu egzistencije? Imajmo u vidu da se najavljuje kako će do kraja godine visina prosječne mirovine porasti na 700 eura. Nećemo se lagati - ni to ne zvuči osobito ohrabrujuće. Barem dok u računicu ne uvedemo onaj benefit s početka priče o potrazi za poslom. Treći ili dobrovoljni mirovinski stup jest jedna stavka u ugovoru koja na duge staze može činiti itekako golemu razliku.
Mnogi ne znaju kako funkcionira sustav
Prije nego što se upustimo u daljnju razradu pitanja investicije u dobrovoljni mirovinski stup, kratko ćemo protrčati našim mirovinskim sustavom. Možda ste se nekad zapitali zašto nam država ne prepušta da sami preuzmemo uzde kad je riječ o apsolutnoj kontroli nad našim prihodima – što, dakako, uključuje i one (ne)čuvene B1 i B2 stavke na našim platnim listama.
Mnogi građani i dalje nisu sigurni kako točno funkcionira naš mirovinski sustav i zašto su uplate u njega obvezne. Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa: prvi stup obveznog osiguranja međugeneracijske solidarnosti, drugi stup obvezne individualne kapitalizirane štednje i treći stup dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
Pitanje koje se često postavlja jest zašto ne bismo mogli sami uplaćivati u fondove po vlastitom izboru, umjesto da mirovinski doprinosi prolaze kroz državni sustav. U teoriji, takav bi model omogućio veću osobnu kontrolu nad štednjom za zlatnu dob, a država bi skrbila samo o onima koji nisu u mogućnosti sami uplaćivati - primjerice o osobama s invaliditetom, nezaposlenima ili socijalno ugroženima.
Međutim, stvarnost mirovinskog sustava pokazuje drugačiju sliku. Danas se gotovo polovica svih isplata mirovina pokriva iz državnog proračuna jer je broj zaposlenih i umirovljenika gotovo izjednačen (omjer osiguranika i korisnika trenutno je oko 1:1,24). To znači da se doprinosi onih koji rade sve teže mogu nositi s troškovima isplata.
Traži se: Poslodavac koji daruje dostojanstveniju treću dob
Upravo zato država inzistira na obveznim doprinosima čime nastoji spriječiti da građani, zbog neodgovornog raspolaganja vlastitim sredstvima, u mirovini ostanu bez prihoda i postanu socijalni slučajevi. Sustav obveznog osiguranja tako ima primarnu svrhu osigurati minimalnu financijsku sigurnost u mirovini i stabilnost društva kao cjeline. I eto nas ponovno na pitanju vlastite odgovornosti za bolju mirovinu od one koju nam omogućuje obavezni dio mirovinskog sustava.
Većina nas vjerojatno ne bi samoinicijativno počela uplaćivati u treći mirovinski stup – ili nam to često nije među prioritetima ili nam se čini kao trošak koji se može odgoditi. Upravo zato izvrsna je vijest da su od 2019. godine poslodavci dobili mogućnost to učiniti umjesto nas. Zahvaljujući izmjenama Zakona o doprinosima, poslodavci mogu svojim zaposlenicima uplaćivati do 67 € mjesečno, odnosno 804 € godišnje u treći mirovinski stup – i to kao neoporezivu nagradu, koja se ne tretira kao plaća. Drugim riječima, poslodavac vam doslovno može darovati dodatnu štednju za budućnost a da vam se pritom ništa ne odbije od plaće.
Jedan od najpametnijih benefita koje poslodavac može ponuditi
Još bolja vijest je da država dodatno nagrađuje svaku uplatu u treći stup poticajem od 15%, do maksimalno 99,54 € godišnje. Kad se zbroje uplata poslodavca i državni poticaj, zaposlenik godišnje dobije čak 903,54 €, koji se ulažu u njegovu osobnu mirovinsku štednju. Za one koji inače ne bi sami izdvajali za treći stup ovo je sjajan način da se godinama, potpuno bez vlastitog troška, gradi stabilan financijski temelj za budućnost.
Dodatno, sustav omogućuje fleksibilnost: oni koji su se u fond učlanili prije kraja 2018. mogu raspolagati dijelom sredstava već nakon 50. godine života, a svi koji su se učlanili poslije – nakon 55. godine. Zato se ovaj model sve češće prepoznaje kao jedan od najpametnijih benefita koje poslodavac može ponuditi, a za zaposlenike kao rijetka prilika da netko drugi (i poslodavac i država) umjesto njih gradi njihovu sigurniju starost.
Prosinac - vrijeme za isplatu državnih poticaja
Zahvaljujući poslodavcu koji ulaže u vaš treći mirovinski stup kroz mirovinske fondove, vi zapravo dobivate priliku da bez vlastitog troška gradite osobnu štednju za budućnost. Dok vi radite svoj posao, vaš poslodavac redovito uplaćuje iznos koji se ulaže u fond prema vašim potrebama i profilu rizika, a država uz to svaku uplatu dodatno nagrađuje poticajem. To je kao da netko za vas igra pažljivo osmišljenu partiju šaha: poslodavac povlači poteze koji dugoročno rade u vašu korist, a država vam dodaje bodove na putu prema “pobjedi”.
Važno je i reći da su sredstva koja se uplaćuju u dobrovoljnu mirovinsku štednju isključivo su vaša; nitko im ne može pristupiti, niti država niti poslodavac. Uz redovne uplate akumuliraju se i državni poticaji te prinosi fonda, što znači da se vrijednost vaše štednje povećava svake godine. Čak i u slučaju životnih promjena ili nasljednih situacija ta sredstva ostaju u vašem vlasništvu i dostupna su vašim nasljednicima.
Ova mogućnost uplate u treći stup zapravo je jedan od najkonkretnijih benefita koje poslodavac može ponuditi: dugoročna investicija u vašu sigurnost i mirnu budućnost.
I ZATO - TI SI NA POTEZU! Prvi korak do bolje mirovine je u tvojim rukama! Život je strateška igra, a bezbrižna mirovina jedan od ključnih ciljeva. Povuci pravi potez već danas: informiraj se, biraj strateški i preuzmi kontrolu nad mirovinom - budućnost čeka iza ugla, a sve informacije na linku.
