Znanstvenici su razvili algoritam koji s 98 postotnom točnošću može prepoznati Rafaelov stil. Čini se da smo dobili pitanje koje je mučilo stručnjake još tamo od sredine 19. stoljeća!
NEVJEROJATNO
AI otkrio misteriozni detalj na Rafaelovoj slavnoj slici...
Čitanje članka:
2
min
Renesansno remek-djelo "Madonna della Rosa" (Gospa s ružom), koje se čuva u madridskom muzeju Prado, stoljećima je bilo predmet divljenja, ali i tihe sumnje među povjesničarima umjetnosti. Iako se tradicionalno pripisuje isključivo ruci talijanskog majstora Raffaella Sanzia da Urbina, poznatijeg kao Rafael, stručnjaci su dugo raspravljali o tome jesu li svi dijelovi slike doista njegovi. Sada je, pet stoljeća kasnije, odgovor stigao iz neočekivanog smjera - uz pomoć umjetne inteligencije koja je uočila detalj nevidljiv ljudskom oku, piše Science Alert.
Stoljetna rasprava dobila je novi epilog
Slika, nastala između 1518. i 1520. godine, prikazuje Djevicu Mariju s djetetom Isusom, mladim Ivanom Krstiteljem i svetim Josipom u pozadini. Iako su je rani poznavatelji smatrali stopostotnim Rafaelovim djelom, sredinom 19. stoljeća počele su se javljati prve sumnje. Kritičari poput Johanna Davida Passavanta tvrdili su da kompozicija i kvaliteta izvedbe nekih dijelova odstupaju od Rafaelova prepoznatljivog stila.
Posebno je lik svetog Josipa, smješten u gornjem lijevom kutu, često bio izdvajan kao "naknadno dodan" ili kao djelo nekog od umjetnika iz Rafaelove radionice.
Ta je rasprava ostala otvorena sve do danas, a dokazi su se svodili na subjektivnu procjenu stručnjaka.
Međutim, tim znanstvenika sa sveučilišta u Bradfordu, Nottinghamu i Stanfordu odlučio je pristupiti problemu na potpuno nov način. Iskoristili su moćnu neuronsku mrežu kako bi proveli detaljnu analizu slike i jednom zauvijek riješili dilemu.
Kako računalo vidi ono što ljudsko oko ne može?
U središtu istraživanja bio je algoritam koji je razvio profesor Hassan Ugail, stručnjak za vizualno računarstvo sa Sveučilišta u Bradfordu. Njegov tim koristio je modificiranu verziju Microsoftove arhitekture ResNet50 u kombinaciji s tradicionalnom tehnikom strojnog učenja. Računalo je "istrenirano" na desecima slika za koje se pouzdano zna da su Rafaelovo djelo. Analizirajući tisuće parametara, od poteza kistom, palete boja, sjenčanja do tonalnih vrijednosti, umjetna inteligencija naučila je prepoznavati Rafaelov jedinstveni stil s nevjerojatnom, 98-postotnom točnošću.
- Koristeći dubinsku analizu značajki, upotrijebili smo slike potvrđenih Rafaelovih djela kako bismo naučili računalo da prepozna njegov stil do mikroskopske razine. Računalo vidi daleko dublje od ljudskog oka - objasnio je Ugail u znanstvenom radu objavljenom u časopisu Heritage Science.
Kada su znanstvenici prvi put analizirali sliku "Madonna della Rosa" u cjelini, rezultati nisu bili konačni. Stoga su odlučili promijeniti pristup i naložiti algoritmu da ispita svaki lik pojedinačno. Taj se potez pokazao ključnim. Analiza je potvrdila da su likovi Madone, djeteta Isusa i Ivana Krstitelja nedvojbeno djelo Rafaela. No, kada je na red došlo lice svetog Josipa, algoritam je dao drugačiji rezultat - vrlo je vjerojatno da ga nije naslikao slavni majstor.
Ovo otkriće potvrdilo je sumnje povjesničara umjetnosti i sugerira da je taj dio slike dovršio netko drugi, najvjerojatnije jedan od Rafaelovih najtalentiranijih učenika, Giulio Romano. To je ujedno i snažan dokaz o načinu funkcioniranja renesansnih radionica, gdje su majstori često osmišljavali kompoziciju, dok su manje važne dijelove prepuštali svojim suradnicima.
Budućnost povijesti umjetnosti?
Iako je otkriće izazvalo veliko zanimanje, istraživači naglašavaju kako umjetna inteligencija neće zamijeniti povjesničare umjetnosti i stručnjake za autentifikaciju. Umjesto toga, vide je kao moćan novi alat koji može pomoći u rješavanju složenih zagonetki.
- Ovdje se ne radi o tome da će umjetna inteligencija ljudima oduzeti posao. Proces utvrđivanja autentičnosti umjetničkog djela uključuje brojne aspekte, od njegova podrijetla, analize pigmenata, stanja djela i slično. Međutim, ovakav softver može poslužiti kao jedan od alata koji pomaže u tom procesu - rekao je Ugail.
Njegov kolega sa Stanforda, David G. Stork, slaže se i dodaje kako računalne metode moraju biti korištene s dubokim razumijevanjem povijesnog i umjetničkog konteksta. One mogu poboljšati i objektivizirati proces stručne procjene, ali konačna odluka i dalje ovisi o sveobuhvatnoj analizi.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
