Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Aktivistica Aleksandra Hampamer upozorava da Hrvatska ima još sličnih tempiranih bombi, neregistriranih skloništa kojima je čak i zabranjen rad, a u kojima stotinama pasa prijeti užasavajuća sudbina....
Vjerujem da je prvotna namjera uvijek bila neka ljubav prema životinjama, ali onda nakon toga to prelazi u problem...
Ovako je priču o užasnom slučaju zlostavljanja pasa kod Dvora na Uni priču počela Aleksandra Hampamer, dopredsjednica čakovečke udruge Prijatelji životinja i prirode, voditeljica jednog od najaktivnijih i najuzornijih hrvatskih skloništa za životinja, posebno poznata po doista herojskom spašavanju stotina pasa iz romskih naselja u Međimurju. Ona je ovaj put za 24sata progovorila i o slučaju slučaju žene (45) iz mjesta Vanići kod Dvora, koju policija sumnjiči za ubijanje i mučenje životinja, a koja je nekoć i sama spašavala pse.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio pitanje ilegalnog zbrinjavanja pasa i sustava koji često žmiri na problem. Nakon što je otkriveno da je žena u neadekvatnim uvjetima držala stotine pasa, izgladnjujući ih i uskraćujući im veterinarsku skrb, Hampamer objašnjava kako ovaj tragičan događaj nije iznimka, već simptom dubljeg i raširenijeg problema u Hrvatskoj.
Ono što je posebno šokantno u ovom slučaju jest činjenica da je nadležna veterinarska inspekcija prije nekoliko godina istoj osobi već izrekla zabranu prihvata novih životinja. No, bez kontrole i praćenja, zabrana je ostala samo mrtvo slovo na papiru.
Mnogi se pitaju zašto bi netko tko voli životinje svjesno gomilao više jedinki nego što se za njih može brinuti. Hampamer objašnjava da se iza takvog ponašanja često krije kompleksan psihološki problem poznat kao "animal hoarding" ili patološko sakupljanje životinja.
- Kada vi iz nekakve svoje potrebe skupljate sve veći i veći broj životinja, a istovremeno im ne možete pružiti sve što je potrebno, to je sigurno dubok problem, kako osobni, tako i problem zajednice koja to ne kontrolira i ne siječe takve stvari u korijenu - ističe Hampamer.
Dodaje kako je fizički i financijski nemoguće da se jedna osoba brine o stotinama pasa.
- To košta, ta skrb košta. Sto pasa treba jesti, sto pasa treba cijepljenja, sto pasa treba liječenje. Ako niste registrirani, radite nešto što je neodrživo i kad-tad dođe do ovoga - upozorava.
Iako je odgovornost na osobi koja je životinje držala u stravičnim uvjetima, Hampamer naglašava da krivnja leži na više razina sustava. Prvi na listi odgovornih je, po njoj, Državni inspektorat.
- Kriv je Državni inspektorat koji, kad je zabranio prihvat novih pasa, nije te iste životinje oduzeo i to sve skupa presjekao. Ne možete vi doći u kontrolu jednom i onda ne ići godinama, jer onda ta osoba opet, da tako kažem, dobije krila i napuni se istim ili još većim brojem životinja - objašnjava.
Jednaku odgovornost snose i jedinice lokalne samouprave koje često, kako bi izbjegle troškove i zakonske obveze, problem napuštenih pasa prebacuju upravo na takve pojedince.
- Mnogi gradovi i općine takvim ljudima ili udrugama utrpaju pse samo da se riješe svog problema, a nemaju organizirano sklonište ili ugovor s nekim od registriranih skloništa. Naravno, na kraju se dogodi da netko tako nakupi veliki broj životinja o kojima se sam ne može brinuti - kaže Hampamer.
Apsurd cijele situacije, kako je rekla, leži u tome što Hrvatska ima zakon koji regulira držanje životinja. Zakon propisuje da pojedinac za udomljavanje može imati do devet pasa. Ako ih ima do dvadeset, mora imati ugovor s registriranim skloništem. Sve iznad toga zahtijeva registraciju skloništa, koje mora zadovoljiti stroge uvjete propisane Pravilnikom.
Ključan je problem, tvrdi Hampamer, neprovođenje zakona. Kada se dogode slučajevi teškog zanemarivanja sa smrtnim posljedicama, ne radi se više o prekršaju, već o kaznenom djelu.
- U ovom trenutku, kada se radi o mučenju sa smrtnom posljedicom, pričamo o kaznenom djelu. Kazneni zakon ima kazne od jedne do tri godine, ovisno o klasifikaciji tog djela - pojašnjava.
Slučaj iz Vanića nije usamljen. Hampamer upozorava i na druge tempirane bombe, poput neregistriranog skloništa u Ogulinu koje je također pod zabranom, te udruge s područja Pokupskog gdje se također govori o stotinama pasa, ističući da je jedino rješenje stroga i dosljedna primjena zakona uz redovite kontrole.
24sata © 2026
