Amazonska prašuma mogla bi uskoro nestati

Smještena u srcu Južne Amerike, Amazonska prašuma ili Amazonija prostire se većim dijelom ogromnog područja Amazonskog bazena koji je isprepleten s oko 15 tisuća pritoka veličanstvene rijeke Amazone. Preciznije, ova najveća svjetska prašuma pokriva područje od 9 južnoameričkih država te je omeđena gorjem u državi Gvajani na sjeveru, Andama na zapadu, srednje-brazilskom visoravni na jugu te Atlantskim oceanom na istoku. Svojim najvećim dijelom nalazi se u Brazilu, a manjim u Peruu, Kolumbiji, Venezueli, Ekvadoru, Boliviji, Gvajani, Surinamu i Francuskoj Gvajani. 

Korijen imena 'Amazona' seže u razdoblje španjolskih osvajačkih pohoda na Južnu Ameriku tijekom 16. stoljeća, kada je Španjolac Francisco de Orellana koji je preplovio veći dio Amazone, došao u susret s domorodačkim plemenima u kojima su se uz muškarce borile i žene. Budući da je ovo iskustvo podsjećalo na priču o ratnicama Amazonkama iz grčke mitologije, rijeka je kasnije dobila ime Amazona, iako ju je Orellana izvorno nazvao 'El Rio Mare' ili 'Rijeka more'. Unutar riječnog bazena Amazone, koji se prostire područjem od 7 milijuna km² i koji predstavlja najveći riječni bazen na svijetu, Amazonska prašuma pokriva oko 5,5 milijuna km². Na ovom golemom području koje je gotovo dva puta veće od Indije, živi oko 2,5 milijuna vrsta insekata, preko 2 tisuće vrsta riba, preko tisuću vrsta ptica, te oko po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i gmazova.

Također, područje Amazonije nastanjuje najmanje 40 tisuća vrsta biljaka, što je najveći broj biljaka na jednom području našeg planeta. Ono što potkrepljuje ovu tvrdnju je stručna procjena da se ovdje na 1 km² može nalaziti više od tisuću vrsta drveća i na tisuće vrsta viših biljaka. 

Zanimljivo je spomenuti da se u ovom biološkom rezervatu nalaze i brojne nepoznate biljne i životinjske vrste. Zbog svih ovih razloga Amazonska prašuma se s pravom smatra područjem s najvećom biološkom raznolikošću na svijetu. 

Svoju dugovječnost - koja se procjenjuje na najmanje 55 milijuna godina - Amazonska prašuma duguje visokom postotku padalina, visokoj vlažnosti i ujednačenosti visokih temperature koje prevladavaju regijom, a kreću se od 33 ºC tijekom dana do 23 ºC tijekom noći. Zbog velike važnosti koju Amazonska prašuma i njen ekosustav imaju za cijeli svijet, njeni pojedini dijelovi su danas zaštićeni.

No unatoč danas postojećim zaštićenim područjima, bitno je istaknuti da se Amazonska prašuma tijekom 20. stoljeća počela drastično smanjivati zbog krčenja šuma koje je potaknulo sve veće naseljavanje na području prašume. Iz ovog razloga opravdana je bila bojazan da će, ukoliko se krčenje šuma nastavi, ovo ogromno i neprocjenjivo šumsko prostranstvo koje čini trećinu šumskog područja na svijetu, nestati do kraja ovog stoljeća. Važno je dodati da su pored stradanja ekosustava prašume, prekomjerno naseljavanje i deforestacija uvelike doprinijeli i ugrožavanju još uvijek postojećih domorodačkih zajednica.