Američki milijarderi već ulažu milijarde dolara u Grenland...

Glavni grad Grenlanda, Nuuk, posljednjih dana postao je epicentar međunarodne političke pozornice. Danska premijerka Mette Frederiksen sletjela je jučer u Nuuk kako bi razgovarala s liderom teritorija Jens-Frederikom Nielsenom o daljnjem pravcu djelovanja u kontekstu američkog interesa za Grenland. U javnim istupima Frederiksen i Nielsen naglasili su da teritorijalni integritet i suverenitet Grenlanda ostaju "crvene linije" u bilo kakvim pregovorima sa SAD-om. Iako su otvoreni za razgovore o jačanju sigurnosti arktičke regije, nijedan od čelnika nije dao znak da bi razmatrali američko preuzimanje otoka.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, uspoređujući Grenland s Aljaskom koju je SAD kupio od Rusije 1867., ustvrdio je da ga američke pretenzije prema Grenlandu ne zanimaju, iako je procijenio da bi SAD mogao platiti od 200 do 250 milijuna dolara, a možda i više, ako se računa prema povijesnoj cijeni zlata.

Trumpove ambicije izazvale su diplomatsku uzbunu. Nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Davosu, pojavila se mogućnost da SAD ponovno pregovara s Danskom o sporazumu iz 1951. o američkoj vojnoj prisutnosti na otoku. Razmatrana je opcija uspostave američkog suvereniteta nad dijelovima Grenlanda, gdje bi bile smještene američke vojne baze, slično britanskim bazama na Cipru.

Foto: Profimedia

Postojeći sporazum iz 1951. godine omogućuje SAD-u obrambenu prisutnost, uključujući ključnu zračnu bazu Thule, no priznaje suverenitet Danske. Trumpov "novi okvir" nije detaljno objašnjen, no izvješća sugeriraju da administracija traži mogućnost uspostave američkih "suverenih baznih područja", integraciju u proturaketni sustav i pristup rijetkim zemnim metalima, kako bi se smanjio utjecaj Kine i Rusije.

Unatoč početnoj retorici o mogućem uvođenju carina ili vojnoj intervenciji, Trump je u četvrtak u Davosu izjavio da neće primjenjivati silu za preuzimanje Grenlanda niti uvoditi nove carine europskim državama.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Rasmussen izjavio je da su diplomati Danske i SAD-a u četvrtak utvrdili plan daljnjih koraka, ali da je "potreban smiren proces" i da se ne želi dodatno dramatizirati situacija. U istom kontekstu, izvori navode da su Trump i Rutte u Davosu dogovorili daljnje razgovore o ažuriranju američkog vojnog pristupa Grenlandu, no bez utjecaja na suverenitet teritorija.

RAT NA DRUŠTVENIM MREŽAMA VIDEO Grenlanđani izruguju 'američki kulturu': Snimaju se kao 'zombi' fentanil ovisnici...

Frederiksen ističe da se može pregovarati o sigurnosti, ulaganjima i gospodarstvu, ali suverenitet je isključivo dansko-grenlandsko pitanje, a to potvrđuje i Zakon o samoupravi iz 2009., prema kojemu bi svaki prijenos suvereniteta zahtijevao referendum stanovnika Grenlanda. Ankete pokazuju da više od 80 posto Grenlanđana odbacuje ideju da postanu dio SAD-a.

Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, najavila je pak veliki investicijski paket za Grenland, s ciljem jačanja veza Europske unije s arktičkom regijom te povećanja ulaganja u sigurnost i infrastrukturu. Predsjednik Europskog vijeća, Antonio Costa, potvrdio je zajednički interes SAD-a i EU-a u pogledu sigurnosti Arktika, ali je izrazio sumnju u elemente Trumpova Odbora za mir, koji EU vidi kao potencijalno suprotan UN-ovoj Povelji.

Američki investitori također prate situaciju. Ronaldu Lauderu, koji je 2018. godine Trumpu predložio kupnju Grenlanda, ostaje to interesantno područje za ulaganja, uključujući projekt punjenja slatke vode. Jeff Bezos, Bill Gates i Michael Bloomberg od 2019. godine ulažu u tvrtku Kobold Metals, koja traži rijetke zemne metale na Grenlandu uz pomoć umjetne inteligencije, dok je Sam Altman investirao 2022. godine. Ova ulaganja pokazuju da američki kapital vidi strateški potencijal otoka.