Putin je rekao da je raspad SSSR-a bio najveća geostrateška katastrofa u 20. stoljeću i nakon invazije na Ukrajinu proučio zapadu da se NATO mora vratiti na granice iz 1990.
VELIKA ŠAHOVSKA PLOČA
Analitičari uvjereni: Putin je bivši KGB-ovac, on gleda dalje od Ukrajine. Želi novi poredak!
Čitanje članka:
3
min
Invazija na Ukrajinu je kulminacija Putinovih tvrdnji da se Rusija mora pozicionirati u svijetu kao bitan igrač i da prostor bivšeg Varšavskog saveza spada pod njenu zonu utjecaja. Trump je Zelenskom otvoreno rekao da nema karte, a kasnije je rekao da Putin želi mir, a Zelenski riskira Treći svjetski rat. No, Putinove ambicije ne staju samo na Ukrajini, piše CNN.
Putin je rekao da je raspad SSSR-a bio najveća geostrateška katastrofa u 20. stoljeću i nakon invazije na Ukrajinu proučio zapadu da se NATO mora vratiti na granice iz 1990. Nekoliko puta je ponovio da Kijev mora biti neutralan nešto kao Austrija tijekom Hladnog rata i da nikada ni pod koju cijenu ne smije ući u NATO.
Zapad ga je godinama ignorirao, pa nakon što je Gruzija 2008. provela referendum o ulasku u NATO, Tbilisi je odmah ostao bez Južne Osetije i Abhazije. Šest godina kasnije sličnu sudbinu je doživjela i Ukrajina koja je nakon Euromajdana ostala bez Krima i dijelova Luhanska i Donjecka.
No, pojedinci na Zapadu su uvjereni da Putin ne misli samo stati na Ukrajini nego želi novi svjetski poredak u kojem će Rusija naći svoje mjesto pod suncem i postati jednaka s Washingtonom i Kinom.
Putin i njegovi suradnici potječu iz sovjetskih obavještajnih garnitura, prvenstveno KGB-a i nikada nisu ni zaboravili ni oprostili poniženje koje su doživjeli raspadom komunističkog imperija 1991.
Putin je Rusiju preuzeo u jeku krize u Čečeniji, u jeku financijskog rasula i terorističkih napada diljem zemlje. Posrnulo gospodarstvo je spasio MMF i Svjetska banka.
No, u zadnjih 25 godina otkada je na vlasti, Rusija se financijski oporavila, zgrnula ogroman novac prodajom energenata, pogotovo Njemačkoj tijekom vladavine Angele Merkel. Financijski oporavak je popratio i povratak u visoko političko društvo.
Tako je Rusija pozvana u G7 koji se pretvorio u G8. Kristine Berzina iz German Marshall Fund of United States, tvrdi da gospodarski oporavak i povratak dijela političkog utjecaja nisu bili dosta za Putina koji i dalje vidi Rusiju kao važnog svjetskog igrača kakav je bio SSSR.
- Putin je bio spreman žrtvovati sve to radi viših geopolitičkih ciljeva. Putin nikada nije htio biti 'samo' jedan od članova G8. To se kosi s ruskim poimanjem vlastite iznimnosti. Kao najveća zemlja na svijetu, bogata resursima, kako može biti samo jedan od igrača - dijagnosticirala je Putinov način razmišljanja, Kristine Berzina.
Tvrdi da je do obnovljene suradnje i razgovora s SAD-om došlo zbog nove vlasti u Washingtonu i Trumpa, a ne zato što je Putin u međuvremenu promijenio percepciju svijeta.
Trump želi brz završetak rata u Ukrajini, čak i po cijenu daljnjih teritorijalnih gubitaka za Kijev. To Putinu daje prednost u pregovorima. Zapadni stručnjaci uvjereni su da Rusija nije ispunila svoje ciljeve u Ukrajini.
- Putin je ušao u Ukrajinu misleći da će to biti brza operacija. Tri godine kasnije, kontrolira 20% Ukrajine, ali uz ogromnu cijenu. Rusi u suštini gube, ali Ukrajinci gube brže - rekao je Mark Galeotti.
Iz poruka koje dolaze iz Kremlja jasno se da iščitati da smjena vlasti u Kijevu i neutralnost Ukrajine nisu sve što Rusija želi. Oni žele rješavanje ključnog problema koji je i doveo do rata u Ukrajini, a to je širenje NATO-a na istok.
Putin i vrhuška u Moskvi ponavljaju da ih je Zapad izigrao i da je Gorbačovu obećano da se NATO neće širiti na članice bivšeg Varšavskog saveza, ako SSSR dopusti ujedinjenje Njemačke.
Putin je pokrenuo invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. s ciljem promjene režima u Kijevu i uspostave proruske vlade. Namjera mu je bila pretvoriti Ukrajinu u vazalsku državu poput Bjelorusije i spriječiti njeno buduće pridruživanje EU i NATO-u
.
Iako taj cilj nije postignut vojnim putem, nije ga se odrekao. Berzina tvrdi da bi Moskva mogla složiti svijet kakav njoj odgovara uz pomoć petljanja u izbore kao što je to napravila u Moldaviji, Rumunjskoj i 2014. i 2004. u Ukrajini, kada su otišli toliko daleko da su čak otrovali Viktora Juščenka.
- Najlakši način za Rusiju da postigne ono što želi u drugoj zemlji nije vojska, već uplitanje u izborni proces - rekla je Berzina. Rusiji odgovara Trumpov narativ po kojem je Zelenski diktator iako je jasno da u Ukrajini trenutačno ne postoje uvjeti za poštene izbore i da je u zemlji proglašeno ratno stanje.
Ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnost u egzilu u Londonu, Andrei Soldatov uvjeren je da je trajan dogovor između Rusije i SAD-a nemoguć i donosi prilično depresivne predikcije.
- Za Kremlj, ovo nije rat s Ukrajinom, već sa Zapadom, i mnogi u Moskvi ne vjeruju da mogu postići trajni dogovor sa SAD-om. Ruski oprez prema SAD-u ima duboke korijene. To je vrlo osobno za njih jer su svi bili mladi KGB-ovi časnici tada, izgubili su društveni status, položaj u ruskom društvu, zemlju kakvu su poznavali, i to je bilo izuzetno ponižavajuće - rekao je Soldatov.
Dodao je da Putin i suradnici vjeruju da Zapad stoljećima radi protiv njih i da ih žele pokoriti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
