Beroš o uhićenju liječnice u Zadru: Zadatak je spriječiti izvlačenje novca od pacijenata

Ministar zdravstva Vili Beroš poručio je u četvrtak kako je uhićenje liječnice u Zadru primjer nastojanja Vlade da se sankcioniraju svi koji neutemeljeno koriste javni položaj ili novac hrvatskih građana, oštro osudivši preusmjeravanje pacijenata iz javnih u privatne zdravstvene ustanove.

"Načelno, nemam ništa protiv dodatnog rada liječnika. Međutim oni moraju opravdati svoju poziciju u javnom zdravstvenom sustavu. U konačnici, povisili smo plaće liječnicima za preko 30 posto. Te plaće treba zaraditi", izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš u četvrtak, osvrnuvši se na uhićenje liječnice u Zadru.  

Riječ je o voditeljici odjela zdravstvene ustanove u vlasništvu Republike Hrvatske, a ujedno i vlasnici privatne poliklinike, koja je kolegi liječniku odobravala plaćene dopuste i prekovremene sate dok je radio u njenoj privatnoj klinici čime je nastala šteta viša od 55.000 eura.

OŠTEĆENA BOLNICA Uhitili su liječnicu u Zadru. Kolegi plaćala dopust dok je kod nje radio u privatnoj klinici

"Kao ministar sam izložen svakodnevnim prigovorima naših građana i pacijenata da se prilikom pregledavanja u javnim zdravstvenim ustanovama preusmjeravaju na pregled u privatne, kod istih djelatnika. Tražit ćemo mehanizme kako to onemogućiti", poručio je. 

Beroš je podsjetio na postojanje pravilnika za mjerila davanja odobrenja zdravstvenim djelatnicima za sklapanje poslova iz 2015. godine, gdje se definiralo da liječnici iz javnog zdravstvenog sustava ne mogu raditi privatno ako su liste čekanja duže od 60 dana, no 2016. je to ukinuto.

Ako se pokaže da se u javnoj zdravstvenoj ustanovi operirala samo jedna osoba s kataraktom a istovremeno se u privatnoj ustanovi operira 5 ili 6 pacijenata, potpuno je jasno da to nije dobro, kaže Beroš, te dodaje da država, putem obveznog osiguranja, mora omogućiti besplatnu zdravstvenu uslugu. 

Vezano za nabavku i propadanje Covid cjepiva, ministar je poručio da je RH tražila da se razmotre obaveze dobavljačima cjepiva u novim okolnostima.

"Hrvatski zavod za javno zdravstvo procjenjuje koliko je cjepiva potrebno i količina se kvartalno smanjuje. U određenom trenutku su iz predostrožnosti naručene određene količine, neke su i donirane zemljama koje nisu bile u mogućnosti. U svakom slučaju, Hrvatska je tražila od Europske komisije izmjene ranih ugovora, mnogi su redefinirani i mijenjali smo svoje pozicije", poručio je.