Učenje jezika, sviranje instrumenta, druženje i rješavanje zagonetki samo su neke od aktivnosti koje mogu pomoći mozgu da dulje ostane mlad i otporan na starenje
BUDITE AKTIVNI
Demencija se može usporiti: Ove navike mogu sačuvati mozak i odgoditi demenciju
Čitanje članka:
2
min
Zaboravljanje imena, traženje ključeva po stanu ili povremeni problemi s koncentracijom dio su normalnog starenja. No stručnjaci ističu da zdravlje mozga ne ovisi samo o genetici, nego i o navikama koje možemo razvijati tijekom cijelog života. Sve više istraživanja pokazuje da je moguće usporiti kognitivno propadanje i smanjiti rizik od demencije, a ključnu ulogu pritom ima takozvana kognitivna rezerva.
Riječ je o sposobnosti mozga da se prilagodi promjenama povezanim sa starenjem i da, unatoč određenim oštećenjima, nastavi učinkovito funkcionirati. Znanstvenici danas smatraju da se ta "rezerva" ne stvara samo tijekom školovanja ili u mladosti, već se može graditi i jačati tijekom cijelog života.
U izvješću 'Dementia prevention, intervention, and care' navodi se da bi se čak 45 posto slučajeva demencije moglo spriječiti ili odgoditi uklanjanjem 14 promjenjivih čimbenika rizika. Među njima su fizička neaktivnost, depresija i socijalna izolacija, ali i niža razina obrazovanja.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:11
Prema najnovijim istraživanjima, mozak posebno voli izazove. Učenje stranog jezika, sviranje glazbenog instrumenta, igranje šaha, rješavanje križaljki ili sudjelovanje u društvenim aktivnostima potiču stvaranje novih neuronskih veza i održavaju mentalnu fleksibilnost. Upravo takve aktivnosti mogu pomoći mozgu da pronađe alternativne načine funkcioniranja kada se pojave promjene povezane sa starenjem.
Stručnjaci naglašavaju da je jednako važna i društvena aktivnost. Ljudi koji održavaju prijateljstva, sudjeluju u zajednici, volontiraju ili redovito provode vrijeme s obitelji i prijateljima imaju manji rizik od kognitivnog propadanja. Socijalna izolacija danas se smatra jednim od čimbenika koji mogu povećati rizik od razvoja demencije.
Posebno zanimljive rezultate donijela su novija istraživanja memorijskih strategija. Tim kanadskih znanstvenika pokazao je da tehnike poput metode loci, u kojoj se informacije povezuju s poznatim prostorima, ili mentalne vizualizacije mogu izazvati mjerljive promjene u moždanoj aktivnosti.
Nikad nije kasno
Posebno zanimljivi rezultati dolaze iz istraživanja koja proučavaju učinak učenja u starijoj dobi. Pokazalo se da učenje novog jezika ili glazbenog instrumenta može poboljšati pamćenje, koncentraciju i brzinu obrade informacija čak i kod osoba koje su s takvim aktivnostima počele tek nakon umirovljenja. Drugim riječima, za mozak nikada nije kasno.
Znanstvenici ističu i važnost memorijskih tehnika. Metode poput povezivanja informacija s poznatim mjestima, stvaranja mentalnih slika ili organiziranja podataka u logične cjeline mogu pomoći u boljem pamćenju i održavanju mentalne oštrine.
Iako ne postoji siguran način da se demencija potpuno spriječi, istraživanja pokazuju da bi se velik broj slučajeva mogao odgoditi ili izbjeći promjenama životnih navika. Redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, zdrava prehrana, mentalni izazovi i aktivan društveni život među najvažnijim su saveznicima zdravog mozga.
Stručnjaci zato poručuju da očuvanje mentalne oštrine ne zahtijeva skupe tretmane ni posebne programe. Dovoljno je svakodnevno davati mozgu nove zadatke, ostati znatiželjan i ne prestati učiti. Upravo su to navike koje mogu pomoći da mozak ostane aktivan i u poznim godinama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
