Ivan Cvitić (65) iz Golobrdaca kraj Požege ostao je nepokretan nakon moždanog udara. Dobri ljudi darovali su mu električna kolica
Dobri ljudi Ivanu su donirali električna kolica: 'To je pravo čudo. Ovo je najljepši Božić!'
Bivši vozač kamiona Ivan Cvitić (65) iz Golobrdaca kraj Požege, kojeg od milja zovu Kikiriki, prije četiri godine, u vrijeme pandemije, doživio je težak moždani udar, nakon kojeg mu je ostala paralizirana desna strana, ruka i noga, izgubio je moć govora. Ivan je nedavno bio na rehabilitaciji u Veteranskom centru u Petrinji. Na rehabilitaciji je bio u grupi 13, čiju si mu članovi darovali električna kolica. Njegova supruga Irena (60) kaže da je to pravo božićno čudo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:03
- Ti su nas ljudi jako obradovali, prihvatili su nas kao svoje najbliže. Još plačemo kad se prisjetimo trenutka u kojem su dovezli kolica i dali ih Ivanu, uz pljesak, naše suze su suze zahvalnice. Svi članovi grupe pustili su suze radosnice - govori nam Irena.
Na kolicima je pozadi napisana i registracija "Kiki Riki-G-13-2025 -Petrinja", da bude sve po propisu.
- Moj je Ivan išao i na obuku, morao je položiti ispit da može upravljati električnim kolicima, sve je to uradio s uspjehom. Još jednom od srca zahvaljujemo svima jer su pridonijeli da nam ovo bude jedan od najljepših Božića - kaže Irena.
Dodaje da je akciju kupnje električnih kolica organizirao bračni par Mandušić iz Šibenika. Ankica, rođena Jurić, iz Mihaljevaca, Ivanova prijateljica iz djetinjstva, i njen suprug Marinko Mandušić, slučajno su se zatekli u istoj grupi za rehabilitaciju.
- Tajno su se dogovarali u grupi da Ivanu kupe kolica i, kad bi god imali sastanak, uvijek smo morali ići na razgovor kod psihologa. Bilo mi je to malo čudno. Rekla sam Ivanu kako mi se čini da smo mi ondje najbolesniji, no oni su to organizirali kako bi Ivanu pripremili iznenađenje. Plačem već danima, mislim da ću do Božića možda prestati jer ovo je stvarno božićno čudo - kaže Irena.
Članovi grupe, nakon što su uručili dar, rekli su da je to najmanje što su mogli učiniti za čovjeka koji im je donio toliko pozitivne energije.
- Vidite čovjeka u kolicima koji je tako veseo, koji pleše i vrti se u kolicima pomažući se samo jednom rukom, koji nam je udijelio radost, mnoge izveo iz depresivnog stanja. Kako mu ne učiniti da bude još pozitivniji, a i mi s njim - komentirali su u grupi.
Svojega Kikirikija nazvali su herojem.
- Zahvala ide, između ostalih, Zoranu i Jasmini Baković te ljudima iz Brodskog Stupnika, Šibenika, Rijeke, Dugog Sela, Vinkovaca, Zagreba, Varaždina, Županje, Badljevine i Pleternice te svima nespomenutima koji su činili tu posebnu 13. grupu divnih ljudi. Želimo im sretan i blagoslovljen Božić i sretnu novu godinu - poruka je obitelji Cvitić iz Golobrdaca.
- U studenom 2021. jednog dana Ivan je došao iz kupaonice i, kad je ušao u dnevni boravak, na njegovu desnu ruku skočio je naš mačak Mujo, počeo ga je gristi, što nije bilo uobičajeno. Pomislila sam da je mačak 'skrenuo', a onda se moj Ivan srušio. Odmah sam znala da je doživio moždani udar, cijeli se ukočio, vidjela sam parezu lica. Pozvala sam Hitnu pomoć, došli su brzo, u vozilo Hitne jedva su ga unijeli jer je sav bio ukočen - opisuje Ivanova supruga.
Bila je u šoku. Smogla je snage i pozvala njihovo troje djece, dva sina i kćer, koji su tad živjeli u Osijeku, Požegi i Puli, i rekla im što se dogodilo ocu.
- Našeg mačka kao malo mače na jednoj pulskoj plaži našao je naš sin. Bio je kod njega šest mjeseci i onda je Ivan otišao po njega i donio ga u Golobrdce. Od tada se nisu razdvajali, kao ni danas. Tad sam se tome protivila, govoreći mu da zašto ide u Pulu po mačku kad su ih Golobrdci puni, ali ne, on je htio baš Muju, kojeg je othranio naš sin. I dobro je da je otišao po njega, on je sad ravnopravni član naše obitelji - kaže uz osmijeh Irena.
Nakon moždanog udara počeli su teški dani liječenja i oporavka te borba s birokracijom.
- Možete zamisliti čovjeka koji ima oduzetu cijelu desnu stranu i koji ne može govoriti, koji je u početku nosio pelene, kupali smo ga i presvlačili. A onda su ga jednog dana pozvali da se javi na posao. Nismo mogli doći k sebi - kaže Irena.
U ovoj priči nevjerojatna je pozitivna energija koju oko sebe širi Ivan. Nijednog trenutka nije počeo sebe sažalijevati, prihvatio je to što se dogodilo.
- Snalazimo se kako najbolje možemo, ali najvažnije je da se razumijemo - rekla je Irena.