Ova sjetva će biti bitno skuplja nego prošlogodišnja, što znači da će urod biti bitno skuplji, rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar
SJETVA ĆE BITI SKUPLJA
Energetski stručnjak: 'Ovo je ozbiljna kriza i rat, globalna ekonomija će biti ugrožena'
Čitanje članka:
2
min
Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, gostovao je u Dnevniku Nove TV te je komentirao utjecaj rata u Iranu i blokadu Hormuškog tjesnaca na cijene energenata, a osvrnuo se i na pitanje što će to značiti za cijene hrane. "Ulazni troškovi u poljoprivredi su i energenti. Počinje proljetna sjetva i seljaci su krenuli u nabavu goriva i naravno da će sjetva biti skuplja. Također, osnovna sirovina umjetnih gnojiva je plin, koji se pretvara u amonijak, a potom u ureu. Prema tome, porast cijena plina direktno utječe na porast cijene umjetnih gnojiva. Ova sjetva će biti bitno skuplja nego prošlogodišnja, što znači da će urod biti bitno skuplji", rekao je Jakšić.
Istaknuo je i kako je cijena plavog dizela porasla, no kako ne možemo govoriti o nestašici, a komentirao je i ograničenje cijena goriva.
- Vlada je prvi udar pokušala spriječiti smanjenjem trošarina na dizel i smanjenjem marži kod distributera. To je očekivana mjera i neke druge članice Europske unije posežu za sličnim mjerama. U petak je Francuska ograničila cijene do 31. 3., a mi smo do 26. 3.
Takve mjere, kako je istaknuo, u redu su da se spriječe nagli skokovi, ali moraju biti što kratkotrajnije kako ne bi došlo do narušavanja tržišnih odnosa.
- Ovo je vrlo ozbiljna kriza, ovo je prvenstveno rat u kojem prvenstveno stradavaju ljudski životi. Ali, ovo je rat u kojem će globalna ekonomija biti ugrožena. Što duže prekid u opskrbi bude trajao, to će posljedice biti teže i to će biti teže braniti ovako niske cijene - rekao je Jakšić, komentirajući trenutnu krizu.
Upozorio je i kako će Vlada morati razmisliti o mjerama za energetski siromašna kućanstva.
- To može biti kratkoročna mjera, ali Vlada će sigurno morati razmisliti o mjerama koje će ciljati energetski siromašna kućanstva, poljoprivrednike ili energetski intenzivne industrije. Cijene od dva eura već imamo u okruženju i možemo ih očekivati kod nas ako se ova situacija nastavi. Kroz nekoliko mjeseci, definitivno.
Osvrnuo se i na cilj Europske unije da do 2050. godine postane klimatski neutralna.
- To de facto znači odustajanje od fosilnih goriva. Ako zamislimo da smo u 2050. i da smo postigli klimatske ciljeve, to bi značilo da danas ne uvozimo prirodni plin ni naftu te da ovakvi šokovi ne bi na nas utjecali. Dakle, klimatski ciljevi usko koreliraju s energetskom neovisnošću i suverenošću. To je naš glavni cilj. Naravno da je ovo krizna situacija i da imamo adekvatne krizne mjere i da subvencioniranje uvoznih fosilnih goriva nije u skladu s tim ciljem. Glavni napori trebaju ići na mijenjanje takvih tehnologija: moramo uložiti u izolaciju kuće, u fotonaponske panele. Svaki građanin može razmišljati o tome da bude energetski neovisan i da ga onda ovakve krize ne mogu dotaknuti - istaknuo je.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
