Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u listopadu, odražavajući bolje ocjene uslužnog sektora o poslovanju pred kraj ljeta, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije
U LISTOPADU
ESI: Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana
Čitanje članka:
2
min
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u listopadu za 1,4 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u rujnu i iznosio je 106,2 boda. Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pokazuju tako poboljšanje nakon blagog pesimizma na početku jeseni, pokazuju podaci Europske komisije.
Rezultat odražava stabilizaciju raspoloženja u uslužnom sektoru, uz rast indeksa za 7,1 bod. U rujnu bio je pao za čak 11,4 boda, uz drastično slabiju ocjenu menadžera o potražnji tokom ljetnih mjeseci.
U listopadu njihove ocjene o poslovanju i potražnji unatrag tri mjeseca osjetno su poboljšane. I prognoze za razdoblje do kraja godine signaliziraju pojačani optimizam, pokazuje istraživanje EK.
Osjetno su u mjesecu na izmaku poboljšana i očekivanja potrošača, uz rast indeksa za 2,8 bodova u odnosu na rujan. Građani očekuju bolje opće stanje u gospodarstvu u idućih godinu dana i planiraju nešto više trošiti na dobra veće vrijednosti.
Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, prema rastu indeksa za gotovo dva boda. Menadžeri su zadovoljniji knjigama narudžbi, ali trend aktivnosti lošiji je po njihovoj ocjeni nego na početku jeseni.
Poslovni čelnici u industriji i u maloprodaji bili su pak suzdržaniji u listopadu, uz pad indeksa za 1,2 odnosno za 0,8 bodova. Ocjene knjiga narudžbi u industriji znatno su lošije nego u rujnu, a slabiji je, po njihovoj ocjeni, i trend proizvodnje u proteklim mjesecima. Maloprodajni sektor namjerava pak stati na kočnicu u narudžbama.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju pojačano zapošljavati, prema rastu indeksa EEI za 1,4 boda, unatoč pojačanoj neizvjesnosti, iskazanoj u rastu indeksa EUI za 4,7 bodova.
Naznake optimizma
I raspoloženje u gospodarstvu na razini eurozone poboljšano je u listopadu, uz rast indeksa ESI za 1,2 boda.
Trend prati i Unija, prema rastu indeksa za 1,0 bod u odnosu na rujan.
Njihova je vrijednost i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka, upozorava Komisija.
Osjetno poboljšanje zabilježeno je u industriji i u maloprodaji, prema rastu indeksa za 1,3, odnosno za 1,0 bod, pokazuje izvješće.
I potrošači su pokazali umjereni optimizam, prema rastu indeksa za 0,8 boda, a prati ih i građevinski sektor s tek nešto blažim rastom vrijednosti indeksa.
Raspoloženje u uslužnom sektoru zadržalo se pak, više-manje, na rujanskoj razini.
Poslovni čelnici signalizirali su da namjeravaju blago pojačati tempo zapošljavanja u nadolazećim mjesecima, u prvom redu u uslužnom i u građevinskom sektoru.
U skupini vodećih gospodarstava eurozone najveći rast indeksa ESI zabilježen je u listopadu u Francuskoj, za 2,5 bodova. Slijede Italija i Njemačka čiji je ESI porastao za 1,4 odnosno za jedan bod.
Španjolska je pak bilježila pad indeksa za 0,9 bodova u odnosu na rujan.
Među velikim gospodarstvima izvan zone primjene zajedničke valute Poljska je bilježila pad indeksa ESI za 1,5 bodova, pokazuju podaci Komisije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
