Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.
NOVE CIJENE
EU propisima o zalihama podiže cijene plina, trgovci kalkuliraju
Čitanje članka:
2
min
Europska unija upala je u stupicu propisima o zalihama plina, potaknuvši skok cijena i kalkulacije trgovaca pred ljetnu sezonu punjenja skladišta.
Propisi obavezuju članice EU-a da do studenog podignu razinu zaliha u skladištima na 90 posto kapaciteta. EU im je odredila i prijelazne ciljeve za veljaču, svibanj, srpnja i rujan.
Jasno je da skladišta pred zimu treba napuniti, ali propisana razina zaliha dovodi kupce u nepovoljan položaj u odnosu na prodavače jer otkriva njihove pozicije, napominje Reuters.
Ponuda pak na europskom tržištu plina jedva drži korak s potražnjom, s dopola napunjenim skladištima, prema podacima GIE-a. Prije godinu dana skladišni kapaciteti bili su popunjeni 67 posto, a unatrag deset godina u prosjeku 51 posto.
Europa je ove zime trošila više plina zbog osjetno nižih temperatura, slabijeg vjetra i obustave isporuka ruskog plina preko Ukrajine.
Skladišta bi se trebala ponovo napuniti u ljetnim mjesecima kada su potražnja i cijene obično relativno niske.
No, situacija je ove godine složenija, a cijene više.
Smanjena opskrba
Zbog ruske invazije na Ukrajinu Europa je od 2022. znatno smanjila uvoz ruskog plina i uvela Moskvi niz paketa sankcija.
Europske zemlje danas nabavljaju plin uglavnom u Norveškoj i u sjevernoj Africi, a specijaliziranim brodovima dopremaju i LNG iz SAD-a, uz žestoko natjecanje s drugim kupcima.
Zbog niskih temperatura i snažne potražnje, uz smanjenu opskrbu, cijena plina na nizozemskoj digitalnoj platformi TTF poskočila od sredine rujna za čak 50 posto i iznosila je u srijedu nešto više od 56 eura po megavat-satu.
To znači da je plin danas otprilike tri puta skuplji no što je bio prije rata u Ukrajini, a njegova cijena značit će i bitno više troškove za punjenje europskih skladišta pred iduću zimu.
Kalkulacije
Na snažnu potražnju za ukapljenim plinom i na poznate obaveze europskih zemalja o punjenju skladišta nadovezale su se i tržišne anomalije, objašnjava Reuters.
Tako su cijene plina s rokom isporuke u ljeto 2025. godine nadmašile one s rokom isporuke u zimskim mjesecima 2026. godine.
To znači da su trgovci lišeni financijskih poticaja da skladište plin do zime, objašnjava Reuters.
Da bi skladištili plin, računajući na zaradu, cijene plina s rokom isporuke tokom zime moraju biti više od onih s rokom isporuke tokom ljeta.
Njemačka inicijativa
Razlika u cijenama još je više porasla nakon što je njemačka kompanija THE krajem siječnja objavila da s ministarstvom gospodarstva pregovara o subvencijama za kupnju plina za skladišta budu li zalihe ispod propisane razine odnosno budu li cijene plina s rokom isporuke tokom ljeta više nego s rokom isporuke tokom zime 2026.
Namjera je bila jasna – njemački regulator nadao se da će dobavljači na vladin plan reagirati punjenjem zaliha u ljetnim mjesecima.
No, čini se da je njemačka inicijativa samo pogoršala stvari budući da je plin s rokom isporuke tokom ljeta u proteklim tjednima još više poskupio u odnosu na onaj s rokom isporuke tokom zime, vjerojatno zato što su špekulanti zaključili da mogu računati na sigurnu zaradu.
Utrka
Europa već nabavlja ogromne količine ukapljenog plina po povišenim cijenama. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nabavili su u siječnju najviše ukapljenog plina od prosinca 2023. godine, čak 9,8 milijuna tona, a 57 posto stiglo je iz SAD-a, pokazuju podaci specijalizirane tvrtke Kpler.
Natjecanje za pošiljke vjerojatno će u budućnosti biti još žešće budući da je tempo povećanja kapaciteta novih izvoznih pogona u SAD-u sporiji no što se očekivalo, a potražnja u Aziji, Egiptu i drugim zemljama i dalje raste.
Zato će europske zemlje možda morati platiti još više da bi dosegnule propisanu razinu zaliha u skladištima.
Koliko?
Ako se zalihe u europskim skladištima do kraja zime spuste na nekih 35 posto, postizanje 90-postotnog cilja popunjenosti stajalo bi, prema važećim cijenama na tržištima, oko 36 milijardi eura, pokazuju Reutersovi izračuni.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
