Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Iako je čovječanstvo tijekom povijesti istražilo gotovo svaki kutak našeg planeta, na Zemlji još uvijek postoje mjesta koja skrivaju brojne tajne. Od nepristupačnih planinskih vrhova i gustih tropskih šuma do dubokih podvodnih špilja, pojedina područja ostala su gotovo potpuno izvan ljudskog dosega
Neka od njih toliko su udaljena ili opasna da čak ni najiskusniji istraživači nisu uspjeli doprijeti do njihovih najskrivenijih dijelova. Druga su ostala netaknuta zbog vjerskih uvjerenja, političkih ograničenja ili potrebe za zaštitom prirode.
Unatoč napretku tehnologije, satelitskim snimkama i suvremenoj istraživačkoj opremi, mnogi dijelovi Zemlje još čekaju detaljnije istraživanje. U nastavku donosimo devet tajanstvenih mjesta koja se ubrajaju među najmanje istražena područja našeg planeta.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:02
Neka od njih toliko su udaljena ili opasna da čak ni najiskusniji istraživači nisu uspjeli doprijeti do njihovih najskrivenijih dijelova. Druga su ostala netaknuta zbog vjerskih uvjerenja, političkih ograničenja ili potrebe za zaštitom prirode.
Unatoč napretku tehnologije, satelitskim snimkama i suvremenoj istraživačkoj opremi, mnogi dijelovi Zemlje još čekaju detaljnije istraživanje. U nastavku donosimo devet tajanstvenih mjesta koja se ubrajaju među najmanje istražena područja našeg planeta.
Na zapadu Antarktike nalazi se golemo područje Marie Byrd Land, koje se prostire na približno 1,61 milijun četvornih kilometara. Riječ je o jednom od rijetkih područja na svijetu koje nije predmet teritorijalnog zahtjeva nijedne države. Prema podacima navedenima u izvornom članku, čak 99,6 posto tog područja smatra se netaknutom divljinom.
Ekstremne hladnoće, snažni vjetrovi i teško pristupačan teren razlog su zbog kojeg mnogi dijelovi regije nikada nisu bili posjećeni. Područje je posebno važno za znanstvenike jer obuhvaća ledenjak Thwaites, čije bi buduće otapanje moglo znatno pridonijeti porastu globalne razine mora.
Na krajnjem sjeveru Mjanmara, između granica Indije i Kine, prostire se golemi šumski kompleks površine veće od 30.000 četvornih kilometara. Riječ je o jednom od najvećih očuvanih šumskih područja jugoistočne Azije.
Procjenjuje se da ondje živi oko 6000 biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je približno 1500 endemskih, odnosno ne pojavljuju se nigdje drugdje na svijetu.
Zbog političkih sukoba i ograničenog pristupa tijekom posljednjih desetljeća znanstvenici nisu uspjeli detaljno istražiti mnoge dijelove šume. Iako na širem području žive autohtone zajednice, njegove najudaljenije dijelove istraživači izvana još slabo poznaju.
Gangkhar Puensum, planina visoka približno 7570 metara, smatra se najvišim neosvojenim planinskim vrhom na svijetu. Iako je bilo nekoliko pokušaja uspona tijekom 1980-ih godina, nijedna ekspedicija nije uspjela stići do vrha.
Za stanovnike Butana planine imaju posebno duhovno značenje jer se vjeruje da su njihovi vrhovi prebivališta božanstava. Zbog poštovanja prema tim vjerovanjima vlasti su 1994. zabranile uspone na planine više od 6000 metara, a 2003. potpuno zabranile planinarenje te vrste.
Zbog takvih ograničenja Gangkhar Puensum mogao bi još dugo ostati najviši vrh na koji čovjek nikada nije kročio.
Machapuchare, poznat i kao planina Riblji rep zbog karakterističnog oblika dvostrukog vrha, uzdiže se na 6993 metra nadmorske visine u nepalskom dijelu Himalaje.
Za lokalno stanovništvo planina je sveto mjesto povezano s hinduističkim božanstvom Šivom. Upravo zbog njezina duhovnog značenja uspon na vrh nije dopušten.
Britanska ekspedicija 1957. godine približila se vrhu na otprilike 150 metara, ali se zaustavila prije završnog uspona, poštujući obećanje dano nepalskom kralju. Od tada nisu izdavane nove dozvole za osvajanje planine, pa njezin vrh i dalje ostaje neosvojen.
Za razliku od planina na kojima su usponi zabranjeni zbog vjerskih uvjerenja, Summa Ri i Summa Ri II ostale su neosvojene ponajprije zbog iznimno zahtjevnih prirodnih uvjeta.
Ovi planinski vrhovi, visoki 7312 i 7302 metra, nalaze se u udaljenom dijelu planinskog područja uz granicu Pakistana i Kine.
Njihovu nepristupačnost dodatno povećavaju ledenjaci, duboke pukotine, opasnost od lavina i nedostatak cesta ili uređenih planinarskih staza. U politički osjetljivom pograničnom području gotovo da ne postoji infrastruktura potrebna za organiziranje ekspedicija.
Zbog svega toga oba vrha ostaju među najteže dostupnim neosvojenim planinama svijeta.
Na jugoistočnom rubu Tibetanske visoravni proteže se planinski lanac Nyainqêntanglha East, dug približno 600 kilometara i širok oko 200 kilometara.
Područje se često naziva i Tibetanskim Alpama zbog dramatičnih planinskih vrhova i impresivnih ledenjaka. Međutim, za razliku od europskih Alpa, velik broj tamošnjih planina još uvijek nije osvojen.
Od ukupno 164 vrha viših od 6000 metara čak 159 još nije bilo osvojeno. Pojedine ekspedicije počele su istraživati nova područja i otvarati planinarske smjerove, ali golemi dijelovi lanca i dalje ostaju teško dostupni.
Duboko ispod površine Arktičkog oceana nalazi se Gakkel Ridge, podvodni vulkanski planinski lanac dug oko 1800 kilometara.
Smješten između Sjevernoameričke i Euroazijske tektonske ploče, ovaj podvodni sustav jedan je od najteže dostupnih dijelova oceanskog dna. U pojedinim područjima dubine dosežu nekoliko tisuća metara, a istraživanje dodatno otežava debeli sloj morskog leda.
Znanstvenici su tijekom posljednjih desetljeća uspjeli istražiti samo pojedine dijelove sustava. Prema izvornom članku, jedna kineska ekspedicija uspjela je organizirati i istraživanje s ljudskom posadom, no golema većina područja ostaje nedovoljno istražena.
Meksički poluotok Yucatán poznat je po prirodnim kraškim udubinama ispunjenima vodom, poznatima kao cenote. Mnoge od njih povezane su složenim sustavima podvodnih špilja i prolaza.
Na području Yucatána nalazi se oko 7000 cenota, a samo je manji dio dostupan posjetiteljima. Znanstvenici smatraju da se ispod površine kriju brojni neotkriveni prolazi i podzemne komore.
Geolog i istraživač špilja Chris Lloyd izjavio je za Daily Mail da bi se ondje moglo nalaziti još približno 1000 kilometara neistraženih podzemnih prolaza.
Pojedine špilje mogle bi sadržavati i tragove prapovijesnih zajednica koje su ondje boravile prije nego što su prostori potopljeni.
Hang Son Doong u Vijetnamu smatra se najvećom poznatom prirodnom špiljom na svijetu prema volumenu. Dosad kartirani dijelovi obuhvaćaju približno 38,5 milijuna kubičnih metara prostora, a poznati špiljski sustav proteže se kilometrima ispod zemlje.
Unutar špilje nalaze se golemi podzemni prostori, rijeke, neobične stijenske formacije i jedinstveni prirodni uvjeti.
Unatoč višegodišnjim istraživanjima, znanstvenici smatraju da pojedini bočni prolazi i podzemni riječni sustavi još nisu potpuno istraženi. Tijekom ekspedicije 2019. godine otkriveni su dodatni prostori koji su povećali procijenjeni volumen špilje za oko 1,6 milijuna kubičnih metara.
Zbog svojih dimenzija i brojnih skrivenih dijelova Hang Son Doong i dalje je jedno od najfascinantnijih mjesta za speleološka istraživanja.
24sata © 2026
