Vrijeme u koje doručkujemo moglo bi imati veći utjecaj na zdravlje srca nego što se dosad mislilo. Istraživanja sugeriraju da doručkovanje nakon 9 sati ujutro može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, osobito kod žena
SPORIJI METABOLIZAM
Evo kako vrijeme u koje jedete doručak može utjecati na srce
Čitanje članka:
3
min
Studija iz 2023. godine jedna je od prvih koja je pokazala moguću povezanost između vremena obroka i rizika od srčanih bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:07
- Ranija istraživanja ukazivala su na vezu između preskakanja doručka i lošijeg metaboličkog zdravlja, no o povezanosti vremena obroka i kardiovaskularnih bolesti znalo se vrlo malo - izjavio je Bernard Srour, jedan od autora studije.
Istraživači su analizirali podatke više od 103.000 odraslih osoba uključenih u francusku studiju NutriNet-Santé, koja od 2009. godine prati prehrambene navike i zdravlje sudionika. Većinu ispitanika činile su žene.
Tijekom prosječno 7,2 godine praćenja analizirani su 24-satni prehrambeni zapisi prikupljeni kroz gotovo šest dana po osobi. Rezultati su pokazali da osobe koje su doručkovale nakon 9 sati imale veći rizik od razvoja bolesti srca, pri čemu se rizik povećavao sa svakim dodatnim satom kašnjenja doručka.
Sličan obrazac uočen je i kod večere. Sudionici koji su večerali nakon 21 sat imali su 28% veći rizik od cerebrovaskularnih bolesti u odnosu na one koji su večerali prije 20 sati.
Poremećaj cirkadijalnog ritma
- Vrijeme obroka regulira biološke satove koji utječu na krvni tlak, metabolizam i lučenje hormona - objasnio je Srour.
Ovi procesi izravno su povezani sa zdravljem srca. Neusklađenost obroka s prirodnim cirkadijalnim ritmom može dugoročno negativno utjecati na kardiovaskularni sustav.
Smanjena osjetljivost na inzulin
Osjetljivost na inzulin najviša je ujutro, a smanjuje se tijekom dana. Kada je ta osjetljivost narušena, može doći do inzulinske rezistencije, što povećava rizik od upala, visokog krvnog tlaka i oštećenja krvnih žila.
- Odgađanjem jutarnjeg obroka tijelo teže koristi šećer iz hrane, što može povećati rizik od srčanih bolesti - istaknuo je kardiolog Bhupendar Tayal.
Sporiji metabolizam navečer
Kasni obroci, osobito u večernjim satima kada je razina melatonina povišena, mogu otežati metaboliziranje hrane. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da kasno jedenje doprinosi debljanju i slabijem metabolizmu masti.
Pretilost je jedan od glavnih čimbenika rizika za bolesti srca, zbog čega kasna večera može dodatno ugroziti kardiovaskularno zdravlje.
Važno je naglasiti da studija pokazuje povezanost, ali ne i izravni uzrok. Sudionici koji su jeli kasnije često su imali i druge nezdravije navike, češće su pušili, konzumirali alkohol i odlazili kasnije na spavanje.
Moguće je da su upravo ti faktori, a ne samo vrijeme obroka, utjecali na povećani rizik od srčanih bolesti.
Kada je idealno doručkovati?
Ne postoji univerzalno pravilo koje vrijedi za sve, no stručnjaci se slažu da su raniji obroci općenito povoljniji za zdravlje srca.
- Naši rezultati upućuju na to da bi raniji doručak i ranija večera, uz dulji noćni post, mogli imati zaštitni učinak - rekao je Srour, uz napomenu da su potrebna dodatna istraživanja.
Kako dodatno smanjiti rizik od srčanih bolesti?
Osim vremena obroka, ključnu ulogu ima i kvaliteta prehrane. Stručnjaci preporučuju prehranu bogatu:
-
voćem i povrćem
-
cjelovitim žitaricama
-
orašastim plodovima
-
ribom i nemasnim proteinima
Mediteranska i DASH prehrana često se ističu kao najpovoljnije za zdravlje srca. Također se savjetuje smanjenje unosa soli, šećera i alkohola te izbjegavanje visoko prerađene hrane.
Povremeni kasni doručak ili večera neće ugroziti zdravlje, no dugoročno pridržavanje zdravih prehrambenih navika može značajno doprinijeti zaštiti srca.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
