Mnogi ljudi, posebice mlađe generacije, sve češće osjećaju da im je teško sjetiti se čak i najosnovnijih stvari. Takvi slučajevi zaboravnosti nekada su se smatrali problemom starijih osoba, no danas se sve više javlja među mladima u njihovim dvadesetima i tridesetima
StartFragment Iako se ovo može činiti bezazlenim, rezultati novijih psiholoških istraživanja ukazuju da iza svega stoji nešto mnogo šire i dublje u načinu na koji živimo i koristimo tehnologiju.
POGLEDAJ VIDEO: MOZAK
Pokretanje videa...
01:13
Stručnjaci tvrde da je glavni razlog sveopća digitalizacija i velike količine vremena provedenog pred ekranima — posebno na društvenim mrežama. U nedavno objavljenoj studiji ispitan je fenomen koji naziva “brain rot”, što se može prevesti kao mentalno propadanje izazvano pretjeranim izlaganjem sadržajima niske kvalitete na internetu, osobito onima na platformama za brzo beskonačno skrolanje. Taj mentalni umor i fragmentirani fokus, tvrde istraživači, dovode do općeg pada sposobnosti pamćenja i koncentracije.
Ovaj fenomen, iako je postao predmet šala i internetskog humora među mladima, zapravo ima ozbiljne posljedice. Ponašanja poput doomscrollinga (neprestano listanje negativnih vijesti), zombie scrollinga (besciljno skrolanje bez pažnje) i ovisnosti o aplikacijama nisu samo gubitak vremena — ona utiču na mentalno zdravlje, emocionalnu stabilnost i na način na koji doživljavamo sebe i svijet oko nas.
U okviru drugih istraživanja u neurologiji, zabilježen je porast broja ljudi koji prijavljuju probleme s koncentracijom, pamćenjem ili donošenjem odluka. Podaci pokazuju da se udio odraslih s takvim problemima povećao tijekom posljednjeg desetljeća, a trend je posebno izražen među osobama mlađim od 40 godina. Ovaj porast upućuje na to da se problem ne odnosi samo na starije dobne skupine, već da pogađa i one u kojima bismo očekivali najbolju kognitivnu funkciju.
Sami autori studije svjesni su ograničenja — ispitanici su odgovarali na jedno općenito pitanje o teškoćama s pamćenjem, a rezultati nisu potkrijepljeni neurološkim testovima ili snimkama mozga. Ipak, značajan porast samog osjećaja zaboravnosti ne može se jednostavno zanemariti.
Nacionalne zdravstvene organizacije sve češće upozoravaju da bi i odrasli trebali ograničiti izlaganje ekranima izvan radnih obaveza na najviše nekoliko sati dnevno — što je za mnoge u digitalnoj eri gotovo nemoguće. Bez svjesnog upravljanja vremenom pred ekranima, naš mozak ostaje bombardiran neprekidnim informacijama, što umanjuje našu sposobnost da se fokusiramo, filtriramo relevantne podatke i oblikujemo dugotrajna sjećanja.
Mnogi mladi ljudi sami primjećuju kako njihova svakodnevna sjećanja poprimaju specifičan oblik: bolje pamte trenutke koje su snimili ili vidjeli na ekranu nego one koje su stvarno doživjeli. Jedan karijerni strateg dijeli osobno iskustvo u kojem priznaje da se često sjeti samo trenutka snimanja fotografije, ali ne i samog iskustva koje bi ta fotografija trebala predstavljati. Po njegovim riječima, „naša generacija bi mogla biti prva koja ima više memorija tuđih života nego vlastitih“.
On dodatno objašnjava kako skrolanje i konstantno gledanje sadržaja drugih ljudi „arhivira“ tuđe trenutke u našem mozgu, dok stvarni trenuci iz našeg života prolaze nezabilježeno i nezapaženo. Prema njegovom stajalištu, svaki trenutak proveden na ekranu je zapravo trenutak koji nesvjesno odlučujemo zaboraviti iz vlastitog života.
Sve ovo ukazuje da, ukoliko želimo zadržati ili poboljšati sposobnost pamćenja, potrebno je osvijestiti našu interakciju s tehnologijom — biti pažljiviji o tome kako i koliko vremena provodimo pred ekranima. Mindful pristup, odnosno svjesno prisustvo u trenutku i fokus na stvarne životne događaje umjesto beskonačnog skrolanja, postaje više od modne fraze: to je strategija za očuvanje naših mentalnih kapaciteta.
EndFragment
24sata © 2026
