Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Čim je stigao na sigurno, prijatelji su mu brzo podvezali nogu kako bi zaustavili krvarenje dok ne stigne hitna pomoć. U bolnici je podvrgnut operaciji zbog puknuća tetive i teške razderotine mišića...
Mladi surfer Alejo Santiñaque (20) otkrio je detalje zastrašujućeg trenutka u kojem ga je u Australiji morski pas povukao pod vodu te je ispričao kako je jednostavnom, ali prisebnom reakcijom uspio spasiti vlastiti život. Njegova priča još je jedan podsjetnik na opasnosti koje vrebaju u oceanu, ali i na važnost razumijevanja suživota s morskim svijetom, prenosi NY Post.
Dvadesetogodišnji Alejo Santiñaque, porijeklom iz Urugvaja, surfao je kod poznate lokacije Red Cliff čekajući savršeni val kada je osjetio da ga je nešto zgrabilo. "Odjednom sam osjetio snažan udarac i jako povlačenje noge", prisjetio se Urugvajac u objavi na Facebooku.
"Morski pas me ugrizao."
Životinja ga je silovito povukla pod površinu, a pritom se zaplela u sigurnosnu uzicu koja ga je vezala za dasku za surfanje. Imajući samo nekoliko sekundi za reakciju, Alejo je primijenio instinktivnu, ali učinkovitu obranu kako bi natjerao morskog psa da ga pusti.
- Sve se dogodilo nevjerojatno brzo, mislim da nije prošlo više od dvije sekunde između ugriza i moje reakcije - rekao je.
- Povukao me u vodu, a moja je trenutačna reakcija bila da ga udarim nogom najjače što mogu kako bi me pustio - nastavio je.
Taktika je upalila. Morski pas je popustio stisak, no u silini borbe pukla mu je sigurnosna uzica. Santiñaque je bio prisiljen plivati prema obali bez svoje daske, ne znajući hoće li se životinja vratiti po novi napad.
Santiñaque svoje preživljavanje pripisuje isključivo činjenici da je uspio ostati potpuno usredotočen unatoč šoku i boli.
- Zadržati bistru glavu bilo je presudno - naglasio je.
- Od trenutka ugriza pa sve dok nisam stigao do plaže, fokusirao sam se na ono što trebam učiniti i izbjegavao paniku.
Čim je stigao na sigurno, prijatelji su mu brzo podvezali nogu kako bi zaustavili krvarenje dok ne stigne hitna pomoć. U bolnici je podvrgnut operaciji zbog puknuća tetive i teške razderotine mišića. Srećom, ugriz je zaobišao sve glavne arterije.
Slučaj Aleja Santiñaquea nije usamljen. Australija je, uz Sjedinjene Američke Države, zemlja s najvećim brojem zabilježenih napada morskih pasa na svijetu. Prema podacima za 2025. godinu, u Australiji je zabilježen 21 neizazvan napad, od kojih je pet bilo smrtonosno. Najčešće žrtve su upravo surferi, a kao glavni napadači ističu se velike bijele psine, tigrasti morski psi i bikovi morski psi.
Početak 2026. godine bio je posebno zabrinjavajući, kada su u samo 48 sati zabilježena četiri napada, od kojih je jedan bio koban za dvanaestogodišnjeg dječaka. Ovi su događaji doveli do zatvaranja brojnih plaža i pokrenuli nove rasprave o sigurnosnim mjerama.
Stručnjaci za ponašanje morskih pasa ističu kako obrana koju je primijenio Santiñaque, a to je snažan udarac, doista može biti učinkovita. Morski pas, koji često "testira" svoj plijen, može se povući ako naiđe na neočekivan i snažan otpor usmjeren na osjetljiva područja poput nosa, očiju ili škrga. Njegova priča, o kojoj su, podsjeća na slavni slučaj profesionalnog surfera Micka Fanninga, koji se 2015. godine obranio od napada udarajući morskog psa, kao i na britanskog liječnika Charlieja Fryja, koji je 2017. preživio napad udarcem u nos, inspiriran upravo Fanningovim iskustvom.
Unatoč proživljenoj traumi, Santiñaque, koji u Australiji živi otprilike dvije godine, izjavio je kako ne osjeća nikakvu ljutnju prema životinji.
- Ocean je njihov dom, a mi smo ti koji ulazimo u njihovo okruženje - poručio je.
- Morski psi nisu zlikovci ni čudovišta. Oni su divlje životinje i ključan dio morskog ekosustava.
Njegov stav odražava širu debatu koja se u Australiji vodi o mjerama zaštite. Korištenje mreža za morske pse i takozvanih "drumlines" (mamaca s kukama) kontroverzno je jer, osim što ubija morske pse, predstavlja prijetnju i za druge morske životinje poput dupina, kornjača i kitova. Zbog toga se sve veći naglasak stavlja na neinvazivne metode, kao što su praćenje morskih pasa pomoću dronova i edukacija javnosti o smanjenju rizika.
24sata © 2026
