Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Većina znanstvenika vjeruje kako ljudi nisu jedina živa bića u svemiru. Ali neki su, poput legendarnog Stephena Hawkinga, upozoravali da bi kontakt s naprednijom vanzemaljskom vrstom mogao biti poguban za nas
Jedno od najstarijih i najdubljih pitanja koje muči čovječanstvo je - "Jesmo li sami u svemiru?". U tom ogromnom prostranstvu, gdje postoje milijarde galaksija, s milijardama zvijezda i milijardama planeta...
Ranije ovog tjedna stigla je velika vijest za one koji smatraju kako ljudi nisu sami u svemiru.
Tim znanstvenika proučavao je udaljeni planet nazvan K2-18b, koji se nalazi oko 120 svjetlosnih godina od Zemlje. Uz pomoć najnaprednijeg svemirskog teleskopa - James Webb, otkrili su nešto intrigantno: tragove plinova koji bi mogli značiti da tamo postoji život. K2-18b je veći od Zemlje, ali nije velik kao Neptun. Nalazi se u području oko svoje zvijezde gdje nije ni prevruće ni prehladno, pa postoji mogućnost da na njemu ima vode u tekućem obliku, što je ključno, jer bez vode nema života kakvog poznajemo. U atmosferi tog planeta pronađeni su metan i ugljični dioksid, što je dodatno zaintrigiralo znanstveni tim. No ono što je posebno važno jest slab, ali prisutan trag plina zvanog DMS, a taj plin na Zemlji stvaraju isključivo živa bića, poput morskih mikroorganizama. Kasnije analize pokazale su još jače znakove te molekule, ali znanstvenici kažu da još nije vrijeme za "slavlje". Postoji mala šansa da se ti plinovi mogu stvoriti i bez života, no zasad to ne znamo sigurno.
Poznati astronom Carl Sagan u svojem je romanu "Contact" napisao rečenicu koja s i danas rado citira, pogotovo nakon ovakvih otkrića...
"Ako smo sami u svemiru, to bi bilo strašno rasipanje prostora"...
Većina znanstvenika vjeruje kako ljudi nisu jedina živa bića u svemiru. Ali neki su, poput legendarnog Stephena Hawkinga, upozoravali da bi kontakt s naprednijom vanzemaljskom vrstom mogao biti poguban za ljude....
"Ako nas izvanzemaljci posjete, ishod bi mogao biti sličan onome kada je Kolumbo stigao u Ameriku – što nije završilo dobro za domorodce", kazao je u jednom dokumentarcu Hawking.
Smatrao je da bi, umjesto da pokušavamo pronaći i komunicirati sa životom u svemiru, ljudi trebali učiniti sve što mogu da izbjegnu kontakt.
Hawking je vjerovao da, s obzirom na ogroman broj planeta za koje znanstvenici pretpostavljaju da postoje, nismo jedini oblik života u svemiru. Nije nerazumno ni pretpostaviti da neki od tih izvanzemaljskih oblika života mogu biti inteligentni i sposobni za međuzvjezdanu komunikaciju i putovanja, smatrao je Hawking.
Hawking, naravno, nije bio protiv znanosti, ali je vjerovao da aktivno odašiljanje signala u svemir (tzv. METI) može biti potencijalno opasno za cijelo čovječanstvo, i da je pametnije slušati, nego vikati u prazno.
- Komunikacija je opasna. Civilizacije se možda namjerno skrivaju iz straha da ne privuku pažnju potencijalno neprijateljskih, agresivnih civilizacija koje uništavaju sve druge čim ih otkriju. U takvom scenariju, svemir je poput mračne šume pune tihih, naoružanih lovaca - smatra dio stručnjaka...
Još pedesetih godina prošlog stoljeća, fizičar Enrico Fermi za vrijeme ručka s kolegama postavio je jednostavno, ali moćno pitanje: "Gdje su svi?"
Ako svemir vrvi inteligentnim civilizacijama, kako to da još nismo naišli ni na kakav trag njihova postojanja? Ovaj problem danas zovemo Fermijev paradoks, a ponuđeni su brojni odgovori: možda su civilizacije samouništive, možda nas već promatraju izdaleka, ili je moguće da inteligentan život, iako vjerojatan, nije toliko čest koliko pretpostavljamo...
Naša potraga za vanzemaljskim životom tek je krenula. Svemir je star milijardama godina, a mi nešto pokušavamo zadnjih nekoliko desetljeća...
Možda su vanzemaljske civilizacije toliko napredne da komuniciraju na načine koje ne razumijemo. Možda su nevidljive. A možda ih nema. Ili ih ima na milijune...
Nedostatak dokaza nije dokaz nedostatka, reći će vam znanstvenici...
24sata © 2026
