Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Sam lov bio je izuzetno opasan posao koji je zahtijevao višemjesečno izbivanje od kuće. Osnovni alat koji su Zlarinjani stoljećima koristili za vađenje koralja bio je inženj ili križ svetog Andrije...
Mnoge su priče i legende utkane u povijest crvenih koralja. Od antičkih predaja prema kojima su nastali kada je Perzej odsjekao Meduzi glavu i bacio je u more, do pučkih vjerovanja da posjeduju čarobnu moć i štite od bolesti. Na hrvatskoj obali, priča o koraljima neraskidivo je vezana uz otok Zlarin, čiji su stanovnici stoljećima slovili kao najpoznatiji lovci na ovo morsko blago. Iako koralj vizualno podsjeća na biljku, riječ je o životinji koja se hrani planktonom, a raste u mračnim dubinama Jadrana.
Prvi pisani tragovi o Zlarinjanima kao vrsnim koraljarima datiraju iz petnaestog stoljeća. Njihova lovišta nisu bila ograničena samo na šibenski arhipelag. Hrabri otočani odlazili su duboko u Mediteran, sve do obala Grčke. Zlarinjani su u devetnaestom stoljeću doživjeli zlatno doba, kada je djelovalo stotinjak koraljara na osamnaest brodova. Imali su ekskluzivno pravo izlova na potezu od Kvarnera do Boke.
Njihove ekspedicije vodio je parun, kapetan i vlasnik broda, dok su iskusni koraljari poznavali točne pozicije lova na dnu. Znanje se prenosilo usmenim putem, s oca na sina. U to vrijeme nije postojala suvremena oprema, pa su prednjačili intuicija i lovačko iskustvo.
Sam lov bio je izuzetno opasan posao koji je zahtijevao višemjesečno izbivanje od kuće. Osnovni alat koji su Zlarinjani stoljećima koristili za vađenje koralja bio je inženj ili križ svetog Andrije. Radilo se o primitivnoj spravi koju su činila dva drvena trupca spojena u križ, s kamenom od pedesetak kilograma u sredini koji je konstrukciju vukao na dno. Na vrhovima križa bile su privezane mreže.
Kada bi pronašli greben, pomorci bi bacili inženj u more na dubine do dvjesta metara. Povlačenjem po dnu, mreže bi lomile i zaplitale koraljne grane. Izvlačenje teškog križa na ruke bio je mukotrpan rad od kojeg su ruke često krvarile. Odlazak u lov pratili su strogi rituali. Ribari bi se prije puta ispovjedili, a župnik bi blagoslovio lađe. Nakon isplovljavanja vladala je tišina kako se ne bi zazvala nesreća.
Kada bi se crveno blago izvuklo na površinu, slijedio je složen proces obrade. Jadranski crveni koralj iznimno je cijenjen u svijetu zbog specifične boje, tvrdoće i postojanosti. Njegov kostur izgrađen je od kalcijeva karbonata, a crvenu boju daje mu željezni oksid. Što je koralj tamniji, to je tvrđi i podatniji za izradu skupocjenog nakita.
Sirovi koralj prvo se čisti solnom kiselinom i vodom kako bi se uklonio organski dio. Sama obrada, rezanje i poliranje zahtijevaju iznimnu pažnju. Komadi se režu malim cirkularima, pri čemu se materijal neprestano hladi vodom. Ako temperatura prijeđe šezdeset stupnjeva, on lako puca. Proces bušenja i nizanja nekada se radio potpuno ručno, a danas uz pomoć strojeva, no i dalje traži majstorsku ruku.
Unatoč tvrdoći, koralji su izrazito osjetljiva bića. Danas su suočeni s prijetnjama zbog globalnog zatopljenja i prekomjerne eksploatacije. Brzina rasta crvenog koralja iznosi tek četiri do osam milimetara godišnje. Da bi kolonija dostigla debljinu potrebnu za komercijalnu obradu, mora proći i dvadeset godina. Zbog stoljetnog izlova, na manjim dubinama koralj je gotovo istrebljen.
- Zbog povećane koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi i njegovog otapanja u moru, dolazi do niza kemijskih reakcija koje imaju negativan utjecaj. Uslijed povišenog pH i temperature, koraljima je otežan ili potpuno onemogućen rast i razvoj - pojasnila je Bruna Petani, docentica na Sveučilištu u Zadru.
Osim klimatskih promjena, prijetnju predstavljaju invazivne vrste te moderne tehnologije koje omogućuju lako pronalaženje kolonija. Kako bi se spriječilo uništenje ekosustava, u Hrvatskoj je nedavno na snagu stupila potpuna zabrana vađenja koralja. Prije toga, vađenje je bilo strogo regulirano kvotama i ograničeno na dubine veće od šezdeset metara.
Danas uspomenu na ovu impresivnu tradiciju čuva Hrvatski centar koralja na Zlarinu. Smješten u predivno obnovljenoj kamenoj kući, muzej uz pomoć suvremene multimedijalne tehnologije i izloženih starih alata posjetiteljima vjerno dočarava vrijeme kada je preživljavanje otočnog stanovništva ovisilo o tajanstvenim crvenim granama skrivenima u dubokim, mračnim i nepredvidivim jadranskim dubinama.
24sata © 2026
