Godišnje od raka oboli 27.000 ljudi. Oboljele od karcinoma za 24sata: 'Same se snalazimo'

U Hrvatskoj gotovo 27.000 ljudi godišnje oboli od karcinoma, 13.000 ih premine od te bolesti, a trenutno u našoj zemlji živi 187.000 ljudi nakon dijagnoze karcinoma. No dobra je vijest da se stopa petogodišnjeg preživljenja povećala s 54 na 59 posto. To su podaci koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio u povodu Svjetskog dana borbe protiv raka.

Razgovarali smo s oboljelima od karcinoma, koji su za 24sata iznijeli svoja iskustva. Tako su nam žene koje su oboljele od raka dojke, najčešćega karcinoma kod žena, rekle da se često suočavaju s dodatnim teretom koji nema veze s bolešću nego sa sustavom. Uređaji za zračenje nerijetko se kvare, liste čekanja se produžuju, a pacijentice su prisiljene same tražiti grad i bolnicu u kojoj će moći nastaviti terapiju. U tom procesu često ostaju bez jasnih informacija, koordinacije i osjećaja podrške, prepuštene same sebi u jednom od najtežih razdoblja života.

- Trebala sam na zračenje u Zagreb, no kako se često kvare uređaji za zračenje, nema mjesta. Na kraju su me primili u KBC Rijeka - rekla nam je gospođa iz središnje Hrvatske. Istu priču čuli smo od još dvije žene.

Upravo se Klinika za tumore KBC-a Rijeka ističe kao rijedak i svijetao primjer dobre prakse. Kao prva u Hrvatskoj, u veljači 2025. godine uvela je program ENEA - rane i integrativne rehabilitacije bolesnica s rakom dojke, te razvila i prvu mobilnu aplikaciju namijenjenu pacijenticama oboljelima od raka dojke.

Kao što smo rekli, rak dojke najučestaliji je karcinom u Hrvatskoj, a od raka pluća najviše se umire, što su pokazali podaci HZJZ-a.

'U Hrvatskoj sad živi 187.000 ljudi kojima je nekada dijagnosticiran rak'

Tijekom 2023. godine zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez nemelanomskog raka kože), pri čemu je više od dvije trećine oboljelih bilo starije od 65 godina, a od novotvorina u 2024. godini umrla su 13.434 čovjeka. Podaci također pokazuju porast petogodišnjeg preživljenja od mnogih vrsta raka, kao i značajan porast broja osoba koje žive nakon postavljene dijagnoze raka koji se približava broju od 190.000 ljudi u Hrvatskoj, objavio je HZJZ.

- U Hrvatskoj sad živi 187.000 ljudi kojima je nekada dijagnosticiran rak, obolijevanje više nije iznimka nego stvarnost i moramo reagirati, imamo brojne aktivnosti. Mortalitet pada, a raste preživljenje, u zadnjem petogodišnjem razdoblju s 54 na 59 posto poraslo je petogodišnje preživljenje. Važni su primarni preventivni pregledi, odgovornost je na svakom pojedincu za svoje zdravlje, važni su nepušenje, umjereno pijenje alkohola, reguliranje tjelesne težine, tjelesna aktivnost i odazivanje na preventivne zdravstvene preglede - rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Cilj je, kaže voditelj Registra za rak, izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija, smanjiti mortalitet od raka. Hrvatska je, dodaje, druga po incidenciji te treća po mortalitetu u Europi. Rak pluća vodeći je uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena, a za sva sijela raka imamo porast petogodišnjeg preživljenja.

- Rak je danas postao kronična bolest jer je preživljenje 59 posto. Trebamo pojačati odaziv na rano otkrivanje karcinoma i preventivne preglede. U deset godina četiri puta je povećan fond za posebno skupe lijekove. Važno je ulaganje u linearne akceleratore, projekt je pridonio preživljenju oboljelih od raka jer, osim pametnih lijekova, sve su više radiokirurški terapijski postupci dodana vrijednost. Ministarstvo je u završnoj fazi evaluacije učinaka akcijskog plana za rak, pripremamo što smo planirali napraviti i koji su rezultati te što nismo dovoljno dobro napravili jer radimo novi trogodišnji akcijski plan za borbu protiv raka - rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Ministrica: Nedostaje plan praćenja puta pacijenta

Istaknula je da trenutnim stanjem kvalitete života oboljelih imamo dijelove koji su dobri te koji nisu.

- U novom planu, gledajući što smo napravili, nedostaje praćenje puta pacijenta, kroz manjkavost koja je najveća možemo se fokusirati u sljedeće tri godine. Trebamo pratiti put pacijenta od prve dijagnoze, u Hrvatskoj postoje primjeri dobre prakse koje trebamo proširiti na sve u Hrvatskoj. Sad postoje koordinatori u bolnicama za onkološke pacijente, negdje to nije dovoljno jasno usmjereno, trebamo ići u poboljšanje. Moramo poraditi na psihološkoj pomoći - poručila je.

O tome da je Hrvatska pri dnu po povlačenja novca iz EU za borbu protiv raka kaže da je to točno, ali da su izvori za borbu protiv raka i bolje preživljenje mnogi.

Rak i dalje predstavlja jedno od najvećih javnozdravstvenih opterećenja u Republici Hrvatskoj.

- U 2023. godini zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez nemelanomskog raka kože), pri čemu je 53% slučajeva dijagnosticirano u muškaraca a 47% u žena. Gotovo dvije trećine oboljelih bilo je u dobi od 65 godina i više, što odražava izražen utjecaj starenja stanovništva na ukupni teret zloćudnih bolesti.

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti, s 26% svih smrti (iza bolesti srčano-žilnog sustava), a ujedno su vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća (vodeći zloćudni uzrok smrti i u muškaraca i u žena u Hrvatskoj), rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji zajedno čine 56% ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti - podaci su HZJZ-a.

Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća te rak debelog i završnog crijeva, a u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva te rak pluća. Ta sijela čine najveći udio ukupne incidencije raka i ostaju ključni ciljevi preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih intervencija. Analize trendova incidencije i mortaliteta upućuju na heterogene obrasce među pojedinim sijelima raka i po spolu, s porastom incidencije i padom mortaliteta u mnogim sijelima raka, poput raka dojke i raka prostate. Kod raka pluća vidimo jasan pad incidencije i mortaliteta u muškaraca, nažalost imamo porast i incidencije i mortaliteta u žena, pa su ukupni trendovi stabilni. Kod raka debelog i završnog crijeva vidimo pad mortaliteta, uz stabilne ukupne trendove incidencije (još postoji porast incidencije u žena). Ovi trendovi odražavaju promjene u izloženosti čimbenicima rizika, učinke preventivnih mjera i ranog otkrivanja, kao i napredak u liječenju bolesti.

Najbolje stope preživljenja kod raka štitnjače i prostate

- Analize preživljenja od raka upućuju na kontinuirano poboljšanje ishoda liječenja. Petogodišnje čisto preživljenje za sve zloćudne novotvorine (bez nemelanomskog raka kože) u osoba dijagnosticiranih od 2019. do 2023. iznosi 59% (95% interval pouzdanosti: 58,7-59,4), u osoba dijagnosticiranih od 2014. do 2018. bilo je 54,9%, a početkom 2000-tih godina iznosiło je 44%. Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90%, bilježi se kod raka štitnjače, testisa i prostate, a najniže preživljenje, manje od 10%, zabilježeno je kod raka gušterače i raka jednjaka. Kod raka dojke petogodišnje čisto preživljenje poraslo je s 84,5 na 87,2%, kod raka prostate s 89,8 na 92,8%, kod raka debelog i završnog crijeva s 54,6 na 57,3% te kod raka pluća s 13 na 18,1%.

Podaci o prevalenciji raka dodatno potvrđuju rastuće opterećenje bolešću, ali i poboljšanje prognoze: na dan 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo 187.118 osoba kojima je nekad u životu dijagnosticiran rak, što čini 4,8% ukupnog stanovništva, u odnosu na prevalenciju od 63.876 osoba (1,5%) na kraju 2001. godine. Porast prevalencije odražava kombinirani učinak promjena u incidenciji poboljšanja preživljenja te ima važne implikacije za dugoročno planiranje zdravstvene skrbi. Najučestaliji rak u Hrvatskoj po ukupnoj prevalenciji u Hrvatskoj, s više od 39.000 osoba, je rak dojke, objavili su iz HZJZ-a.

Podsjetimo, posljednji podaci koje je HZJZ predstavio prije ovih bili su za 2023., kad je zabilježeno 26.736 novih dijagnoza raka, 14.239 u muškaraca (53%) i 12.497 u žena (47%). Gotovo dvije petine (37%) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina.

Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2023. bila su rak prostate (2927 slučajeva; 21% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2388; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2262; 16%), rak mokraćnog mjehura (753; 5%) i rak bubrega i bubrežne zdjelice (662; 5%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3293 novih slučajeva; 26%), rak debelog i završnog crijeva (1558; 12%), rak dušnika, bronha i pluća (1306; 10%), rak tijela maternice (850; 7%) i rak štitnjače (659; 5%).

Najviše dobno-standardizirane stope incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva sredinom godine za 2023., standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj. Kod žena stope incidencije raka bile su najviše u Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najniže u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Drugi uzrok smrti

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26 posto svih smrti i vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća, rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji čine 56 posto ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti. Najčešća novodijagnosticirana sijela raka kod muškaraca su rak prostate, rak pluća te rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća. Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90 posto, je kod raka štitnjače, testisa i prostate, a najniže, ispod 10 posto, kod raka gušterače i raka jednjaka.

187.118

Na dan 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo 187.118 osoba kojima je dijagnosticiran rak.

26%

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26% svih smrti nakon bolesti srca.

26.736

U 2023. godini zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka - 53% kod muškaraca, a 47% kod žena.

59%

Petogodišnje čisto preživljenje za sve oboljele od karcinoma od 2019. do 2023.

54,9%

Toliko je iznosilo petogodišnje čisto preživljenje kod osoba dijagnosticiranih u razdoblju od 2014. do 2018.

10%

Najniže petogodišnje preživljenje od dijagnoze karcinoma, i to ispod 10%, je kod raka gušterače i raka jednjaka.

90%

Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90%, je kod raka štitnjače, testisa i prostate.

39.000

Najučestaliji rak u Hrvatskoj po ukupnoj prevalenciji s više od 39.000 osoba je rak dojke.

13.434

U 2024. godini od karcinoma su umrle 13.434 osobe. Što se tiče oboljelih, dvije trećine su bile starije od 65 godina.